Vojislav Raušević rođen je 27. ožujka 1951. godine u Vižinadi (Istra). Sa obitelji 1958. godine seli u Zagreb gdje pohađa osmogodišnju školu i gimnaziju. Apsolvirao je na Pravnom fakultetu 1976. godine. Interes prema tehnici odredio je njegov profesionalni angažman u Savezu izumitelja i autora tehničkih unapređenja Hrvatske gdje je početkom 1977. godine izabran na funkciju tajnika Saveza. Dolaskom u Savez ustanovio je nove principe rada čime su dosegnuti pozitivni rezultati poglavito u afirmaciji i popularizaciji inventivnog rada i njegovih nositelja - inovatora. Povećan je broj udruga inovatora u razdoblju od jedne godine i to od 13 (trinaest) u lipnju 1977. na 82 (osamdesetdvije) u listopadu 1978. Ukupan broj inovatora udruženih u tadašnji Savez na razini Republike Hrvatske bio je veći od 11.000 članova.

Velikim naporima gospodina Rauševića revitalizirana je izložba inovacija tako da je nakon 1976. godine "INOVA 78" održana na Zagrebačkom velesajmu u listopadu 1978 godine. U sklopu izložbe inovacija održan je i Stručni skup na kojem su po prvi puta izlagaći i pozvani inovatori imali prigodu javno iskazati svoje impresije, ali i primjedbe na rad kako Saveza na razini Republike tako i na rad tadašnjeg Saveznog zavoda za patente s kojim veliki broj inovatora nije bio zadovoljan. Rad tadašnjeg čelništva i svih radnih i izvršnih tijela Saveza bitno je unaprijeđen tako da je s vremenom postao obrascem za rad i ostalih nacionalnih saveza u tehničkoj kulturi. Nacionalna izložba inovacija INOVA uz osobite napore održava se svake godine već 26 puta za redom, a u neovisnoj i slobodnoj Hrvatskoj kao Hrvatski salon inovacija. Ideja promicanja i primjene rezultata vlastite pameti u hrvatskom gospodarstvu bila je temeljna vodilja koju je inaugurirao Izvršni odbor Saveza, a uspješno provodio gospodin Raušević u temeljnim udrugama udruženih u Savez na razini Republike.

Veliki napori učinjeni su i u uspostavi sustava vrednovanja rezultata inventivnog rada poglavito u gospodarskim subjektima. Izrađeni su kriteriji po kojima su u jednom djelu gospodarstva inovatorima isplaćivane naknade i nagrade po osnovu ostvarenih rezultata primijenjenih inovacija. Bio je to začetak sustavnog rada sa inovatorima izvan i u gospodarstvu. Obzirom da je u to vrijeme, početkom osamdesetih godina, nedostajalo odgovarajuće literature i publikacija iz područja inventivnog rada putem koje bi se inovatorima informirali o svim aspektima inventivnog rada gospodin Raušević je s jednom grupom dragovoljaca okupljenih oko Saveza pokrenuo izdavanje informativno-stručnog časopisa "INVENTIVNI RADNIK". Naklada časopisa po broju bila je 5.000 komada što je u datim okolnostima i okruženju bilo fascinantno. Časopis je izlazio u kontinuitetu do 1988 godine. U tom razdoblju gospodin Raušević uredio je četrdeset brojeva časopisa. U novoj Hrvatskoj pokrenuo je izdavanje glasila "GLASNIK HRVATSKIH INOVATORA" koji je Hrvatski savez inovatora tiskao dvije godine da bi 1997. godine ponovo pokrenuo izdavanje informativno-stručnog časopisa "HRVATSKI INOVATOR" čime je ponovo zajamčeno pravovaljano i sustavno informiranje inovatora o svim pitanjima bitnim za njihov rad.

U želji da inventivni rad dobije puno građanstvo i da zaživi kao dio svakodnevne poslovne politike Hrvatskog gospodarstva gospodin Raušević i Izvršni organi Saveza ostvarili su dugo željenu ideju o sazivu skupa inovatora koji je u starom sustavu izazvao veliku pozornost . Naime, u Saboru Republike Hrvatske 1984. Godine održan je 1. Zbor inventivnih radnika Hrvatske koji je okupio više od 300 inovatora iz Republike Hrvatske . Bio je to povijesni skup na kojem su inovatori prvi puta sa Saborske govornice javno progovorili osvojim problemima, ali i istaknuli vrijedne prijedloge za kvalitetnije statuiranje inovatora i njihovih inovacija u svim sferama rada i života.

Početkom 1991 godine uspijeva "izvući" iz tadašnjeg Saveznog zavoda za patente iz Beograda više od 15.000 originalnih patentnih spisa od kojih je više od tisuću bilo iz područja tajnih patenata iz domene vojne tehnike te za potrebe policije. Svi ti povjerljivi izumi početkom agresije na Republiku Hrvatsku na inicijativu gospodina Rauševića predani su Ministarstvu obrane-Odjelu za namjensku proizvodnju. Gospodin Raušević pružio je svekoliku potporu u stvaranju uvjeta za uspostavu samostalnog hrvatskog patentnog sustava. Od osnivanja Državnog zavoda za patente pa sve do danas gospodin Raušević se zalaže i radi na afirmaciji i promociji Hrvatskog patentnog sustava.

Godine 1991. Gospodin Raušević sa suradnicima uz iznimno velike napore uspijeva osigurati uvjete za sudjelovanje Hrvatskog saveza inovatora na najstarijoj svjetskoj izložbi inovacija u svijetu EUREKA u Brusellsu. Po prvi puta u povijesti EUREKA na prostoru Hrvatskih inovatora istaknuti su simboli Republike Hrvatske iako ona tada formalno još nije bila priznata. Organizatorima je tada uslijedio prosvjed Jugoslavenske delegacije koja je inzistirala da se istaknuti Hrvatski simboli sa prostora Hrvatskih inovatora skinu. Upornošću Hrvatske delegacije zastava i grb Republike Hrvatske resili su izložbeni prostor Hrvatskih inovatora do kraja EUREKA 91. Značajno je pripomenuti da je gospodin Raušević sa svim članovima Hrvatske delegacija u zajedništvu sa Hrvatskom katoličkom misijom i nekolicinom Hrvata koji žive i rade u Belgiji organizirao prikupljanje humanitarne pomoći za hrvatske branitelje, prognanike i izbjeglice.

Odmah po začetku agresije na Republiku Hrvatsku i za cijelo vrijeme rata, gospodin Raušević uključuje se u rad kriznog štaba Hrvatske zajednice tehničke kulture za čije se osnivanje založio osobno Ministar obrane gospodin Gojko Šušak. Za ostvarene rezultate u pružanju svekolike potpore u radu kriznog štaba odlikovan je Spomenicom domovinskog rata. Na svim međunarodnim izložbama inovacija na kojima su sudjelovali Hrvatski inovatori osim promocije inovacija sustavno je promovirana težnja i borba hrvatskog naroda za samostalnom i neovisnom domovinom poglavito se u tome isticao gospodin Raušević. Primjerenom organizacijom sudjelovanja Hrvatskih inovatora na više od sedamdeset međunarodnih izložbi inovacija u Nirnbergu, Brusselsu, Pittsburghu, Ženevi, Budimpešti, Celju, a u razdoblju od 1991 - 2002 godine zahvaljujući čelnicima Hrvatskog saveza inovatora i gospodinu Rauševiću na istim je polučeno više od 500 odličja i različitih priznanja za izložene inovacije. Ostvareni rezultati na predmetnim izložbama pridonijeli su da hrvatski inovatori i njihove inovacije postanu izuzetno traženi i rado viđeni na svim skupovima u zemlji i inozemstvu. Time je višestruko potvrđena teza o visokoj razini kreativnosti i inventivnosti hrvatskih ljudi. Mnoge inovacije upravo izlagane i nagrađivane na spomenutim izložbama inovacija našle su svoju primjenu u praksi te su postale vrlo traženi proizvodi na domaćem i inozemnom tržištu. U tome posebnu zaslugu ima gospodin Raušević.

Za osobite zasluge i doprinos u promicanju hrvatskog inventivnog rada , hrvatske državotvorne ideje , humanost, liberalnost, solidarnost, demokratičnost, odlikovan je 16.studenog 1994. Ordenom počasnog građanina Europe od strane neprofitnog Udruženja Europske zajednice počasnih građana Europe.

Godine 1998 gospodin Raušević I čelništvo saveza uspostavljaju konkretnu suradnju s Ministarstvom gospodarstva na Projektima komercijalizacije inovacija na način da se inovatorima odobravaju novčane potpore za izradu prototipova, zaštitu svojih inovacija, promociju inovacija na domaćim i inozemnim izložbama te pokriće troškova u ishođenju potrebnih certifikata za stavljanje inovacija u obliku proizvoda na tržište. Tim aktivnostima je Hrvatski savez inovatora stekao status punopravnog partnera Ministarstvu gospodarstva u području komercijalizacije inovacija.

Hrvatski savez inovatora početkom 2003 godine ulazi u kratko krizno razdoblje iz čega je došlo do podjele hrvatske inovacijske strukture pri čemu su grubo narušeni osnovni elementi društvenog organiziranja i djelovanja hrvatskih inovatora. U cilju spašavanja najkvalitetnije inovatorske baze gospodin Raušević je sa grupom istomišljenika uspio sačuvati hrvatsku inovatorska supstanca u okrilju Hrvatske zajednice tehničke kulture. Hrvatska zajednica tehničke kulture je za potrebe organiziranog djelovanja inovatorskih udruga formirao Odbor za koordinaciju udruga inovatora i inovatorstvo. godine Već krajem 2004 godine Odbor je uz potporu Hrvatske zajednice tehničke kulture stvorio uvjete za osnivanje nacionalne asocijacije inovatora Udruge inovatora Hrvatske. Tijekom 2003 i 2004 godine Raušević na kratko napušta profesionalnu aktivnost u Odboru, ali se već krajem prosinca 2004 vraća aktivnostima Odbora pružajući potporu u osnivanje nove Nacionalne asocijacije inovatora Udruge inovatora Hrvatske. Na Skupštini početkom 2005. je imenovan za tajnika Udruge inovatora Hrvatske. Tijekom posljednje tri godine aktivnost Udruge inovatora Hrvatske nacionalni inovatorski sustav ponovno je zauzeo mjesto koje po svom značaju i zaslužuje.