Životni put i vrijednost čovjeka ogleda se ponajprije kroz njegovu kulturu. Kulturu znanja, interesa, ponašanja, druženja, ........ Malo je ljudi koji mogu sveukupnost svoje kulture i znanja iskazivati na način kao što to umije i čini već godinama gospodin Branko Kralj. Od 83 godine života (rođen 10. 03. 1924.), više od pedeset je posvetio radu. Sportaš koji je dosegnuo vrhove Olimpa u dva športa, nogometu i velikom rukometu, glazbenik koji je postavio temelj jazzu u Hrvatskoj, posebice voljenom instrumentu - usnoj harmonici (o kojoj je napisao knjigu - školu "Moja usna harmonika", posvetivši je rodnom gradu Zagrebu o 900-toj godišnjici).

Gospodarstvenik (dipl. oecc.) koji je znao da gospodarstvo samo po sebi nije dovoljno za boljitak države i njenih žitelja. Shvatio je vrlo rano da samo stalnim stvaralačkim traženjem i primjenom novog, gospodarstvo može naprijed. A izabrati cilj, znači istraživati tržište, tražiti nove proizvodne programe unaprijediti postojeće ili otkriti novo. Dvanaest godina u "MEGI" (1965.-1977.) radi kao direktor ljevaonice obojenih metala. Uvažavajući znanje svakog zaposlenoga i prihvaćajući predložene inovacije uspio je od jednog malog pogona stvoriti sredinu vrijednu poštovanja jer je s najmanje štetnih posljedica prolazila kroz burna razdoblja gospodarskog razvitka. Tu je primijenio i vlastitu inovaciju (sustav održavanja strojeva), shvatio vrijednost i značenje invencije i inventivnosti kod ljudi i to je bitno usmjerilo i utjecalo na njegov odnos prema inovatorima i tehničkoj kulturi. Već je i ranije organizirao inovacijski rad (Udarnik 1949., Pliva 1950.), a inicijator je i jedan od osnivača organizacije inovatora u tvornici MEGA. Istodobno uključuje se u rad organizacije inovatora u Zagrebu. Svojim stečenim iskustvima ali i bogatim znanjem bitno utječe na podizanje razine djelovanja zagrebačke organizacije inovatora. Zalaže se u stvaranju i programskim sadržajima novih organizacija u drugim gospodarskim subjektima. Jednako tako uvažavao je dostignuća onih koji su već imali u tom području i procesu određena znanja i iskustva. Sve je to uvjetovalo da je 1979. izabran za predsjednika Saveza inovatora Zagreba. Do 1983. (do kad je bio čelni djelatnik te organizacije) taj je savez ostvario iznimne rezultate u organizacijskom ali i kvalitativnom pogledu.

Bitno je povećan broj organizacija, tradicionalna izložba zagrebačkih inovatora "INOVA" dobiva još više na izložbeno-sadržajnoj kakvoći i značenju. Ta izložba, na kojoj je do sada izlagalo više od 5300 inovatora (kroz dvadeset i pet godina) prerasta u to vrijeme u jedan od nezamjenjivih propagatora tehničke kulture u Hrvatskoj. Kao vrstan poznavalac problematike inventivnog rada autor je mnogobrojnih stručnih tekstova koji su postali osnovom u stvaranju modela organiziranja inventivnog rada u hrvatskom gospodarstvu, ali i posebice značajna smjernica u donošenju zakonskih i drugih pravnih propisa. Od 1975. do danas sudjelovao je u više od sto stručnih seminara i savjetovanja o inovacijskoj djelatnosti. 1977. prelazi iz "MEGE" u Zagrbačku gospodarsku komoru i tu oživotvoruje svoju davnašnju ideju za još bolju povezanost inventivnog rada, gospodarstva i države. Naime, u tom je razdoblju s ostalim dragovoljcima uspio osigurati zajedničko djelovanje Vlade, komorskog sustava i gospodarskih subjekata u promidžbi hrvatske pameti. Kao predsjednik zagrebačke organizacije inovatora jedan je od inicijatora pokretanja časopisa "IR" - glasila hrvatskih inovatora. Iskustvo vrsnog novinara (obnašao je dužnost komercijalnog direktora i urednika "Športske tribine" sedam godina), nesebično je utkao sve snage, znanje i marketinšku umješnost u stvaranje identiteta tog stručno-informativnog časopisa hrvatskih inovatora. Časopis je izlazio od 1982. do 1987., a kao član uređivačkog odbora i vrstan ekonomista od prvog je trenutka znao što i kako na stranicama časopisa pisati o inventivnom radu i dizati dignitet inovatora. I to ne samo savjetima, već i konkretnim tekstovima kojih je bilo više od 40 u trideset i dva objavljena broja. U tih šest godina časopis je tiskan, u nakladi većoj od 130 tisuća primjeraka.

Godine 1983. izabran je za predsjednika Hrvatskog saveza inovatora. I na toj funkciji, uz sve svoje druge obveze, djeluje gotovo kao profesionalac. Uočuje da je problematika inventivnog rada dosegla razinu na kojoj se mora preispitati stručna analiza dosegnutog i utvrditi smjernice daljnjeg razvitka. Inicira organiziranje Prvog zbora inventivnih radnika Hrvatske a za pokrovitelja uspije privoliti Sabor Hrvatske. Tri je dana oko 450 sudionika iz čitave Hrvatske u Sabornici analiziralo stanje, raspravljalo o teškoćama i problemima, nudilo rješenja za boljitak kako statusa inovatora tako i gospodarstva i znanosti. Među sudionicima bili su uz inovatore, znanstvenici, gospodarski i politički dužnosnici, svi oni, koji su mogli iznijeti svoja iskustva i predložiti poboljšanja. Zbor i poruka sudionika naišli su na veliki odjek u javnosti i u velikoj su mjeri utjecali na vrednovanja i institucionalnu organiziranost te strategiju i politiku inventivnog rada kao i na stvaranje povoljnije inovacijske klime, te istinsko vrednovanje inovatora.

Već smo spomenuli da je gospodin Branko Kralj uspio povezati u zajedničko djelovanje djelatnike vlade, komorskog sustava i gospodarstva u promidžbi hrvatske pameti. No, valja naglasiti i još jedan važan čimbenik: organizacija hrvatskih inovatora nikada nije bila u "službi politike". Uvijek je bila interesna, stručna organizacija koja je djelovala u korist i za potrebe svojih članova. Gospodin Kralj je tu neovisnost još više i dalje razvijao. Zbog takvog odnosa prema inovatorima i njihovim potrebama bio je i još uvijek je iznimno cijenjen. Pa i sam Zbor dokaz je opravdanosti vođenja takve politike. Da su se Savez i njegovi djelatnici stavili u službu politike vjerojatno bi polučili "mnogo više". Ovako i dalje se rad odvijao u novčano relativno teškim uvjetima dokazivanja opravdanosti onoga što rade i čemu teže.

Godine 1987. gospodin Kralj izabran je za predsjednika Hrvatske zajednice tehničke kulture, organizacije čiji je član i Udruga inovatora Hrvatske. Širina njegove osobnosti i kulture i tu se iskazuje na najbolji mogući način.

Sudjeluje u mnogobrojnim tijelima koja su radila na zakonskoj regulativi tehničke kulture. Još 1980. sudjelovao je u izradi Zakona o tehničkoj kulturi. To iskustvo koristio je i kasnije a poglavito za vrijeme dok je bio čelni čovjek HZTK. Iako po duši zaljubljenik u inovatorstvo gospodin Kralj kao predsjednik HZTK jednako je sebe angažirao u davanju pomoći i svakoj drugoj članici (organizaciji). I kao predsjednik skupštine, izvršnog odbora ili nadzornog odbora HZTK, a sve je te dužnosti obnašao, gospodin Kralj posebnu je pozornost davao radu organizacija koje su u svojim redovima i aktivnostima okupljale mladež. Pokret znanost mladima, Klubovi mladih tehničara, ali i sve druge imali su u njemu iskrenog pobornika koji je njihovim programima poklanjao značajnu prednost.

Usporedo s tim poslovima bio je i čelni čovjek priređivačkog odbora izložbe "INOVA". Osnovna značajka njegovog djelovanja je - ostvarivanje takvih programa koji se zasnivaju na tehničko-tehnološkim i marketinškim načelima vrednovanja.

Posebno je značajno djelovanje gospodina Branka Kralja u stvaranju samostalnog hrvatskog patentnog sustava. Svojim idejama i prijedlozima bitno je pridonio profiliranju Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Za zasluge i dugogodišnji predani, ustaljeni rad u razvitku organizacija tehničke kulture i zasluga u stvaralačkom promicanju programskih sadržaja proglašen je 1994. godine doživotnim počasnim predsjednikom HZTK-a.

I na kraju, velik je doprinos Branka Kralja u njegovom upornom zalaganju i osiguranju materijalne osnove za inozemnu afirmaciju i nastupe naših inovatora.

Tako su stvaralaštvo naših mladih i starijih "olimpijaca uma" nagrađena brojnim odličjima, pokalima i drugim (čak i viteškim) priznanjima na svjetskim izložbama IENA - Nuernberg, EUREKA - Bruxelles, INPEX - Pittsburgh i Ženeva. Hrvatski stijeg nalazio se na izložbenim prostorima EUREKE 1991. godine, iako još nije bilo svjetskog priznanja Lijepe naše.

Gospodin Kralj je za svekoliki prinos Tehničkoj kulturi i inventivnom radu nagrađen Državnom nagradom "Faust Vrančić" za životno djelo u 1996. godini.