Najčešća pitanja

23.10.2003
    1. Tko može dobiti patent?  

    Patent može dobiti izumitelj, odnosno njegov pravni sljednik koji to pravo stječe na temelju zakona, pravnoga posla ili nasljeđivanja. I poslodavac se smatra pravnim sljednikom izumitelja, kada mu na temelju zakona ili ugovora o radu pripada pravo na stjecanje patenta za izum stvoren u okviru radnoga odnosa izumitelja.

    2. Zašto zatražiti patent?

    Nositelj patenta jedini je ovlašten za iskorištavanje zaštićenoga izuma. Putem patentom dobivenih isključivih prava, nositelj patenta može spriječiti druge da bez njegovog odobrenja komercijalno iskorištavaju patentirani izum, odnosno može određivati uvjete pod kojima ga drugi mogu iskorištavati. Nositelj patenta (kao i stjecatelj isključive licencije) jedini je ovlašten za podnošenje tužbe kod nadležnog suda protiv svih koji povrjeđuju njegova isključiva prava.

    Na temelju isključivih prava na iskorištavanje zaštićenog izuma nositelj patenta je u povoljnoj tržišnoj poziciji da vrati sredstva uložena u razvoj izuma njegovim gospodarskim iskorištavanjem, bilo vlastitom proizvodnjom, bilo jednokratnom prodajom zaštićenog izuma ili prihodima od licenciranih prava na gospodarsko korištenje izuma od drugih.

    Također, ako izumitelj nema uvjeta za gospodarsko iskorištavanje izuma, posjedovanje patenta osigurava mu jaču pregovaračku poziciju pri privlačenju zainteresiranih ulagača ili partnera.

    3. Što se može zaštititi patentom?

    Patentom se štite izumi iz bilo kojeg područja tehnike ili tehnologije koji se odnose na proizvod, postupak, odnosno određenu primjenu nekog proizvoda ili postupka.
    Važno: otkrića, znanstvene teorije, matematičke metode i formule, estetske tvorevine, računalni programi, upute za umne aktivnosti, igre i slično, ne smatraju se izumima u smislu patentne zaštite, te se ne mogu zaštiti patentom.

    Postoje pojedine kategorije izuma koje su izrijekom isključene od patente zaštite, a to su: izumi životinjskih pasmina i biljnih sorti, bitno bioloških postupaka za dobivanje biljaka ili životinja (osim izuma mikrobioloških postupaka i proizvoda dobivenih tim postupcima) i izumi protivni javnom poretku ili moralu.

    4. Postoje li neki posebni uvjeti kojima izum mora udovoljiti ?

    Da. Patentom se može zaštiti samo onaj izum koji je:

    nov
    Izum se smatra novim ako nije u tzv. stanju tehnike, pod kojim se razumijeva sve što je učinjeno pristupačnim javnosti u svijetu, pisanim ili usmenim putem, uporabom ili na bilo koji drugi način prije datuma podnošenja prijave patenta (članci, reklame, javne prezentacije i slično). Drugim riječima, da bi se za izum dobila patentna zaštita, detalje o izumu treba držati u tajnosti sve do podnošenja prijave za zaštitu patenta.

    ima inventivnu razinu
    Izum mora imati određenu inventivnu razinu u smislu da, u usporedbi s dosadašnjim rješenjima, nije očigledan prosječnom stručnjaku iz područja tehnologije iz koje je izum, odnosno mora biti takav da ima inventivni odmak od postojećih sličnih tehničkih rješenja.

    industrijski je primjenjiv
    Izum se mora moći izraditi (ako se radi o proizvodu), odnosno izvesti ili primijeniti (ako se radi o postupku ili primjeni) tehničkim sredstvima u određenom opsegu, u bilo kojoj grani industrije (u njenom najširem smislu, što znači uključujući i poljoprivredu).
    Izumi koji su protivni poznatim zakonima prirode (npr. fizike - strojevi tipa perpetuum mobile) nemaju potrebno svojstvo industrijske primjenjivosti i ne mogu biti patentirani.

    5. Kako mogu zaštititi svoj izum u inozemstvu?

    Donedavno, jedini način za ostvarivanje patentne zaštite u inozemstvu bio je podnošenje prijava u svakoj pojedinoj zemlji za koju je postojao interes prijavitelja. Takav postupak izuzetno je skup, a dodatno ga poskupljuju npr. troškovi plaćanja obaveznih patentnih zastupnika .

    Zbog visokih troškova zaštite u inozemstvu uvijek je korisno unaprijed razraditi strategiju eventualne zaštite patenta u inozemstvu, ovisno o procijenjenom omjeru troškova i koristi od zaštite u pojedinoj zemlji.

    Danas je zaštita izuma u inozemstvu znatno jednostavnija jer postoji mogućnost zaštite preko međunarodnih i regionalnih patentnih sustava. Međunarodnom prijavom na temelju Ugovora o suradnji na području patenata (Patent Cooperation Treaty PCT) u roku od 12 mjeseci od datuma podnošenja prve prijave možete podnijeti (jednu) međunarodnu prijavu patenta, kojom ćete istovremeno započeti postupak zaštite svog izuma patentom u onoliko zemalja koliko želite, uz razumne početne troškove. Postoje i regionalne organizacije više zemalja koje omogućavaju dobivanje patenata u više zemalja jednom zajedničkom prijavom, kao što je npr. Europska patentna organizacija, koje je Republika Hrvatska zemlja proširenja.

    Popise ovlaštenih patentnih zastupnika za pojedinu zemlju kao i većinu osnovnih podataka o detaljima postupka patentne zaštite u pojedinim zemljama obično je moguće naći na WWW-stranicama pojedinih nacionalnih ureda.

    6. Koliko dugo vrijedi patent?

    Patent u Republici Hrvatskoj vrijedi 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta.
    Konsenzualni patent vrijedi 10 godina od datuma podnošenja prijave patenta.
    Da bi patent bio važeći, njegov nositelj mora za svaku godinu njegova važenja uplaćivati odgovarajući iznos na ime godišnjeg održavanja patenta. Ti su iznosi različiti za svaku pojedinu godinu i rastu kako patent "stari".

    7. Da li su podaci o mom patentu tajni?

    Tajni su samo podaci iz patentne prijave, osim osnovnih podataka, i to samo kroz neko vrijeme. Uobičajeno razdoblje u kojem su podaci o prijavljenom izumu tajni iznosi 18 mjeseci (tako je i u Republici Hrvatskoj). Nakon toga se podaci o prijavi stavljaju na uvid javnosti objavom u službenom glasilu, čime podaci o izumu za koji je zatražena patentna zaštita postaju dostupni javnosti. To znači da svatko zainteresiran može dobiti cjelokupan sadržaj izuma opisanog u podnesenoj patentnoj prijavi. Iznimku mogu činiti izumi koji su važni za nacionalnu sigurnost zemlje, a čija je tajnost obično propisana odgovarajućim posebnim propisima.

    Osnovna je ideja patenta da se izumitelju osigura monopol na određeno vrijeme za stvoreni izum u zamjenu za razotkrivanje tehničkih detalja kako bi se poticao daljnji napredak tehnologije. Stoga patent pruža vlasniku pravnu zaštitu, a ne zaštitu tajnošću podataka. Ipak, kako bi se osiguralo određeno razdoblje u kojem prijavitelj patenta može poduzimati određene korake vezane npr. uz komercijalizaciju izuma ili eventualno unapređenje izuma, neko vrijeme nakon prijave izuma uredu nadležnom za patentnu zaštitu podaci o prijavi su tajni.

    8. Što je korisno učiniti prije podnošenja zahtjeva za zaštitu patenta?

    Postupak za dobivanje patenta od prijavitelja zahtijeva određene troškove te određena specijalistička znanja i vještine pri sastavljanju patentne prijave. Da bi se ostvarila maksimalna pravna zaštita, odnosno izbjegli nepotrebni troškovi, korisno je poduzeti određene korake prije podnošenja patentne prijave.

    Budući da je jedan od nužnih uvjeta za priznavanje patenta njegova apsolutna novost, korisno je prije podnošenja prijave istražiti postoji li negdje u svijetu isti ili vrlo sličan izum, odnosno, stručnim rječnikom rečeno, istražiti stanje tehnike. Takve pretrage u pravilu se obavljaju pretragom odgovarajućih baza podataka, od kojih su mnoge dostupne na internetu. Dio tih baza podataka besplatan je i javno dostupan pa se njima mogu koristiti i nestručnjaci. Ipak, preporučljivo je za to koristiti usluge ili stručnjaka u patentnom uredu ili patentnog zastupnika koji će, koristeći se stručnim znanjem i iskustvom , pretragu izvesti kvalitetnije i pouzdanije. Ako se na temelju pretrage procijeni da je izum nov, tada ima smisla podnijeti patentnu prijavu.

    Budući da su za pisanje patentne prijave propisana određena pravila koja zahtijevaju određenu vještinu, korisno je osnovne upute o tome potražiti u patentnom uredu, ili se za stručnu pomoć pri sastavljanju prijave obratiti registriranom patentnom zastupniku.

    9. Što je to pravo prvenstva?

    Ako su isti izum stvorila dva ili više izumitelja neovisno jedan o drugome, prvenstvo u pogledu prava na priznanje patenta ima podnositelj prijave s ranijim datumom podnošenja. Prijava patenta može se pozivati na pravo prvenstva ranije prijave pod uvjetom da je raniju prijavu a) podnio isti prijavitelj b) u roku od 12 mjeseci c) u jednoj od zemalja članica Pariške unije. Otuda i uobičajen naziv - unijsko pravo prvenstva.

    U praksi to znači da se svim prijavama patenta koje je jedan podnositelj podnio u roku od 12 mjeseci u bilo kojoj zemlji članici Pariške unije za intelektualno vlasništvo (kojoj pripada i Republika Hrvatska), a odnose se na isti izum, može priznati isti datum podnošenja prijave. To je važno stoga što se s obzirom na taj datum ispituju novost i inventivnost izuma za koji je zatražen patent.

    10. Koji je tijek postupka priznanja patenta?

    Nakon podnošenja prijave ured nadležan za provedbu postupka, u pravilu, ispituje formalnu urednost svih elemenata patentne prijave. Tijekom tog postupka utvrđuje se sadrži li podnesena prijava sve propisane elemente i jesu li su oni sastavljeni na propisan način. Ako se utvrdi da prijava ima određenih nedostataka, nadležni ured pozvat će podnositelja prijave da nedostatke otkloni u određenom roku. Moguće je, svakako, već i u ovoj početnoj fazi odlučivati i o samoj suštini izuma koji se pokušava zaštititi. Naime, ako službena osoba već na prvi pogled može zaključiti da se predmet zaštite ne smatra izumom ili je izuzet iz patentne zaštite ,zahtjev za priznanje patenta može biti odbijen.

    Nakon provjere formalnih uvjeta i isteka razdoblja u kojem se podaci o prijavi moraju držati u tajnosti, podaci o podnesenoj prijavi objavljuju se u predviđenom službenom glasilu, a cjelokupan sadržaj izuma opisanog u objavljenoj prijavi postaje dostupan javnosti.

    Na zahtjev podnositelja prijave pristupa se postupku potpunog ispitivanja uvjeta za priznanje patenta, tijekom kojeg se ispituje zadovoljava li predloženi izum svim trima uvjetima: novosti, inventivne razine i industrijske primjenjivosti.

    Ako se utvrdi da predloženi izum zadovoljava svim navedenim uvjetima, ured o tome obavještava prijavitelja i poziva ga da u određenom roku podmiri troškove godišnjih održavanja patenta, objave, tiskanja odgovarajućih pisanih dokumenata. Tek nakon toga donosi rješenje o priznanju te (drugi put) objavljuje, ovaj put podatke o priznatom patentu u službenom glasilu. Potom se nositelju izdaju odgovarajući pisani dokumenti (Isprava o patentu i Patentni spis) koji će služiti nositelju kao dokaz o priznatom patentu.

    Ako se postupkom potpunog ispitivanja utvrdi da izum ne zadovoljava uvjete za priznanje patenta, nadležni će ured o tome obavijestiti podnositelja prijave i dati mu priliku da se o tome očituje te, u pravilu, rješenjem odbiti prijavu patenta.

    11. O čemu treba voditi računa tijekom postupka za priznanje patenta?

    Postupak zaštite izuma patentom upravni je postupak za koji je propisana određena procedura, vezana uz praćenje rokova te obavezu plaćanja raznih novčanih naknada. Stoga je potrebno pažljivo pratiti sve dopise koji u vezi s pokrenutim postupkom stižu iz ovlaštenog ureda, postupati prema uputama i držati se svih postavljenih rokova. U suprotnom, izlažete se opasnosti da zbog formalnih propusta u postupku ne ostvarite traženu patentnu zaštitu, a time ni očekivanu financijsku dobit od patenta.

    Važno je također zapamtiti da ako planirate podnijeti patentnu prijavu i u inozemstvu, jedna od najvažnijih stvari o kojoj treba voditi računa jest rok od 12 mjeseci od datuma podnošenja prve prijave (prava prvenstva), u kojem to možete učiniti.

    12. Koliko dugo traje sam postupak zaštite?

    Postupak zaštite u nekim segmentima sadrži propisane rokove koji obavezuju ured ili podnositelja prijave i time ima određeno trajanje. Dijelovi postupka nisu vezani obaveznim rokom te se time trajanje postupka može odužiti zbog nekih subjektivnih okolnosti (npr. veliki broj prijava, prigovor od zainteresirane strane). Prosječno trajanje postupka, čak i u najrazvijenijim zemljama u prosjeku traje dvije do tri godine, a može zbog navedenih okolnosti trajati i znatno duže, od tri do sedam godina. Valja međutim napomenuti da sva prava koja se dobivaju patentom teku u pravilu od objave prijave u.

    13. Što je to konsenzualni patent?

    To je patent dodijeljen bez provedenog postupka potpunog ispitivanja, a traje maksimalno 10 godina od datuma podnošenja prijave patenta.

    Konsenzualni patent jedan je od mogućih oblika patentne zaštite u Republici Hrvatskoj. Za razliku od standardnog patenta koji se stječe tek nakon postupka provjere novosti, inventivnosti i industrijske primjenjivosti prijavljenog izuma, konsenzualni patent dobiva se na osnovi sporazuma (konsenzusa) javnosti i podnositelja zahtjeva. Naime, konsenzualni patent dodijelit će se na zahtjev podnositelja ako nakon objave tog zahtjeva u službenom glasilu nema prigovora javnosti.

    Važno je napomenuti da svaka osoba, u bilo kojem trenutku tijekom trajanja zaštite konsenzualnim patentom, može pokrenuti postupak potpunog ispitivanja, u kojem će se ispitivanjem uvjeta novosti, inventivnosti i industrijske primjenjivosti predmetnog izuma potvrditi ili ukinuti patentna zaštita.

    14. Što moram priložiti zahtjevu za priznanje patenta prihvaćanjem rezultata potpunog ispitivanja provedenog od strane izabranog inozemnog ureda ?

    Prvi je uvjet za podnošenje tog zahtjeva da je prijava patenta za isti izum podnesena u jednom ili većem broju izabranih ureda. Zahtjevu se (osim propisane uplate pristojbi i troškova postupka) prilaže potpisana izjava da će podnositelj prijevode rezultata postupka potpunoga ispitivanja provedenoga u jednom ili u više izabranih ureda dostaviti u zakonskom roku (šest mjeseci od dana raspolaganja njime ili najkasnije pet godina od dana podnošenja prijave izabranom uredu).

    U tom roku podnositelj je dužan Zavodu dostaviti sljedeće:

    Izvještaj o pretraživanju - (Search report) - prijevod nije potreban

    Izvještaj o ispitivanju (Examination report) - potrebno je dostaviti prijevod navoda i objašnjenja (Citations and Explanations)

    Patentni spis (Patent Specification) - prijevod patentnih zahtjeva.

    Zavod će, po potrebi, zatražiti i dodatne dokaze i prijevode.

    Rok za dostavu potrebne dokumentacije može se produžiti na zahtjev podnositelja prijave najviše do tri mjeseca nakon okončanja postupka potpunog ispitivanja u izabranom uredu čiji se rezultati podnose Zavodu, o čemu je prijavitelj obvezan dostaviti odgovarajući dokaz (Potvrda iz izabranog ureda, Izvadak iz registra i sl.).

    U ovom trenutku, Zavod priznaje rezultate potpunog ispitivanja patentnih (izabranih) ureda sljedećih zemalja:

    Austrija

    Njemačka

    Švedska

    Rusija

    Japan

    Kina

    Australija i

    Europska patentna organizacija.

    15. Koliki su troškovi zaštite patentom?

    Troškovi zaštite patentom, u pravilu, obuhvaćaju upravne pristojbe i stvarne troškove samog postupka zaštite do dobivanja Isprave o patentu i Patentnog spisa, kao i troškove godišnjeg održavanja patenta u važnosti, koji se plaćaju nadležnom uredu. Iznos troškova koji se plaćaju nadležnom uredu koji provodi postupak zaštite različit je od zemlje do zemlje i korisno je unaprijed provjeriti visinu iznosa troškova zaštite za svaku pojedinu zemlju, odnosno, postoji li mogućnosti ostvarivanja povlastica u smislu smanjenja troškova.

    Ako ste obavezni ili se odlučite angažirati patentnog zastupnika, valja računati na relativno visoke troškove koje određuju sami zastupnici ili su propisani od strane njihovih udruženja.

    16. Kome se obratiti za pomoć u vezi s postupkom zaštite patentom?

    Osnovne informacije i upute o postupku zaštite moguće je dobiti u odgovarajućim odjelima nadležnih patentnih ureda koji najčešće daju neku vrstu pomoći strankama. Prije pokretanja postupka za zaštitu patentom korisno je potražiti osnovne informacije o postupku na internetskim stranicama uredaili u informativnim brošurama koje su u pravilu dostupne u prijamnim patentnih ureda ili u specijaliziranim knjižnicama.

    Sveobuhvatnu stručnu pomoć u vezi s postupkom zaštite patentom mogu vam pružiti za to ovlašteni patentni zastupnici, no takva je stručna pomoć u pravilu relativno skupa.

    17. Tko je patentni zastupnik i moraju li se za vođenje postupka koristiti njegove usluge?

    Patentni zastupnici su stručnjaci za sastavljanje patentnih prijava i kvalitetno vođenje postupaka za priznanje patenta u ime i za račun prijavitelja. U većini zemalja, pa tako i u Republici Hrvatskoj, ovlaštenje za zastupanje u području prava industrijskog vlasništva daje ovlašteni patentni ured (kod nas Državni zavod za intelektualno vlasništvo) i to upisom u Registar patentnih zastupnika koji vodi.

    Obveza zastupanja prijavitelja preko patentnog zastupnika pred nadležnim uredom propisana je na različite načine od zemlje do zemlje. U pravilu, ako je podnositelj prijave strana fizička ili pravna osoba, obvezan je koristiti usluge patentnog zastupnika upisanog u registar zastupnika pri nadležnom uredu. U protivnom, ako je podnositelj prijave državljanin zemlje u kojoj podnosi prijavu, može sve radnje u postupku provoditi osobno.

    Patentni zastupnik naplaćuje svoje usluge prema odgovarajućem cjeniku troškova koji nije u nadležnosti patentnog ureda.

Linkovi


Kontakti

Udruga inovatora Hrvatske
Dalmatinska 12 10 000 Zagreb
Tel: +385 1 4886 540
Fax: +385 1 48 46 433
E-mail: uih@inovatorstvo.com
OIB:69872404259