Međunarodna registracija žigova nakon što je Hrvatska potpisala Madridski protokol

23.01.2004

Dana 23. siječnja 2004. u Republici Hrvatskoj stupio je na snagu Protokol koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova. Riječ je o drugom međunarodnom ugovoru koji je dio Madridskoga sustava za međunarodnu registraciju žigova.

Madridski sustav za međunarodnu registraciju žigova je sustav koji administrira Međunarodni ured Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization – WIPO) i koji se sastoji od dva višestrana ugovora: Madridskoga sporazuma o međunarodnoj registraciji žigova, koji datira iz 1891. i Protokola koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova koji je usvojen 1989.

Osnovne značajke ovoga globalnog sustava zaštite žigova već su od prije poznate hrvatskim nositeljima žigova jer Madridski sporazum Republiku Hrvatsku obvezuje od 8. listopada 1991. No, možemo ih ukratko ponoviti.

Madridski sustav omogućava prijavu žiga u bilo kojoj ili svim zemljama članicama Madridske unije (trenutačno ih je 75) podnošenjem samo jedne prijave za međunarodnu registraciju žiga. Prijava se podnosi jednom nacionalnom uredu, na jednom jeziku i uz plaćanje pristojbi u jednoj valuti (švicarskim francima). Tako se izbjegava odvojeno podnošenje prijava u svakoj zemlji, preko zastupnika i na više jezika. U Republici Hrvatskoj prijave za međunarodnu registraciju žigova podnose se preko Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo. Međunarodna prijava mora se temeljiti na prethodno ostvarenoj domaćoj prijavi ili registraciji žiga (osnovnoj prijavi ili registraciji), mora se odnositi na isti žig i obuhvaćati popis proizvoda i usluga koji je istovjetan ili uži od popisa u osnovnoj prijavi ili registraciji.

Međunarodna prijava ima isti učinak kao prijava za registraciju žiga podnesena izravno u svakoj designiranoj zemlji - zemlji u kojoj je zatražena zaštita. Ako ured nadležan za registraciju žigova u designiranoj zemlji ne odbije zaštitu žiga u određenom razdoblju, tako ostvarena zaštita žiga ravnopravna je zaštiti žiga izravno registriranog u tom uredu. Madridski sustav znatno pojednostavljuje i naknadne promjene na žigu, jer je moguće upisati naknadne promjene (kao što su promjene nositelja ili promjene imena ili adrese) ili produžiti registraciju jednostavnim postupkom pred Međunarodnim uredom. Također je moguće naknadno designirati dodatne članice Madridske unije. Međunarodna registracija ovisna je o osnovnoj prijavi ili registraciji pet godina. Ako osnovna prijava ili registracija bude odbijena, prestane vrijediti ili se od nje odustane, prestaje vrijediti i međunarodna registracija koja se na njoj temelji.

Iako su Madridski sporazum i Madridski protokol vrlo slični i dio su istoga sustava, oni se ipak po nečemu razlikuju. Prije nego što navedemo osnovne novosti koje hrvatskom tržištu donosi Protokol, treba istaknuti da će se u odnosu na Republiku Hrvatsku Protokol primjenjivati samo prema članicama Madridske unije koje su potpisnice samo Protokola. Neke od zemalja koje su potpisnice samo Protokola su sljedeće zemlje: SAD, Australija, Japan, Velika Britanija, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Island, Irska, Norveška, Švedska, Singapur, Litva, Turska itd. Prema članicama Madridske unije koje su potpisnice samo Madridskoga sporazuma ili i Sporazuma i Protokola i dalje će se primjenjivati Sporazum.

Protokol zadržava osnovne značajke Madridskoga sporazuma, ali i unaprjeđuje osnovne karakteristike Sporazuma.

Osnovne su novosti koje je u Madridski sustav unio Protokol sljedeće:

  1. Prijava za međunarodnu registraciju može se temeljiti i na nacionalnoj prijavi (a kod Madridskoga sporazuma temelj može biti samo nacionalna registracija).
  2. Prijava za međunarodnu registraciju putem Protokola ili prijava putem i Protokola i Sporazuma (tzv. "mješovita" prijava) može biti na engleskom, francuskom ili španjolskom jeziku (a prijave samo prema Sporazumu moraju biti na francuskom). Jezik prijave bira sam podnositelj.
  3. Omogućena je transformacija međunarodne registracije u nacionalnu, što je osobito značajno pri prestanku vrijednosti osnovne prijave na kojoj se temelji međunarodna registracija – međunarodna se registracija u zemljama za koje je registrirana transformira u nacionalnu i zadržava se datum prvenstva iz međunarodne registracije.
  4. Članice Madridske unije mogu uvesti posebne, individualne pristojbe koje samostalno određuju. Republika Hrvatska za svoj teritorij nije propisala individualne pristojbe.
  5. Po izboru pojedine članice Madridske unije, razdoblje u kojemu se Međunarodnom uredu mora dostaviti obavijest o odbijanju zaštite može biti 12, 18 ili više mjeseci u slučaju prigovora. Republika Hrvatska obvezala se da će obavijesti o odbijanju dostaviti u roku od 12 mjeseci.
  6. Većinu promjena na registraciji moguće je ostvariti obraćanjem izravno Međunarodnom uredu.

Madridski sustav za međunarodnu registraciju žigova vrlo je koristan sustav, no prosječan korisnik njegova pravila može smatrati složenima. Kako bi svim korisnicima sustav bio što je više moguće bliži, Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo na svojoj je internetskoj stranici www.wipo.int pružila izuzetno mnogo pojašnjenja i detalja, a Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske na svojoj internetskoj stranici www.dziv.hr nudi prijevode na hrvatski jezik Sporazuma, Protokola, Zajedničkoga pravilnika Sporazuma i Protokola, obrazac za podnošenje prijave za međunarodnu registraciju žiga i neke druge korisne informacije. Nadamo se da će sve to doprinijeti tome da i ovaj ugovor što prije zaživi u hrvatskom gospodarstvu, hrvatskim nositeljima žigova bitno olakša izlazak u inozemstvo, a u nositeljima žigova iz inozemstva potakne i intenzivira dodatni interes za hrvatsko tržište.

Linkovi


Kontakti

Udruga inovatora Hrvatske
Dalmatinska 12 10 000 Zagreb
Tel: +385 1 4886 540
Fax: +385 1 48 46 433
E-mail: uih@inovatorstvo.com
OIB:69872404259