Međunarodna registracija industrijskoga dizajna

01.10.2004

Republika Hrvatska stranka je Haškog sporazuma o međunarodnoj registraciji industrijskoga dizajna, od 6. studenoga 1925., revidiranog u Hagu 28. studenoga 1960. (Haški akt 1960.) i dopunjenog u Stockholmu 14. srpnja 1967., s izmjenama od 28. rujna 1979. (Stockholmski dopunski akt 1967.) te Ženevskog akta Haškog sporazuma o međunarodnoj registraciji industrijskoga dizajna, usvojenog u Ženevi 2. srpnja 1999. (Ženevski akt 1999.), u daljnjem tekstu naveden kao: «Haški sporazum».

Međunarodnu registraciju industrijskoga dizajna provodi Međunarodni ured Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) sa sjedištem u Ženevi, u skladu s odredbama Haškog sporazuma, te njegovih provedbenih propisa - Zajedničkog pravilnika prema Aktu iz 1999., Aktu iz 1960. i Aktu iz 1934. Haškoga sporazuma i administrativnih uputa za primjenu Haškoga sporazuma. Provedbeni propisi Haškoga sporazuma na snazi su od 1. travnja 2004.

U skladu s odredbama ovoga međunarodnog ugovora, podnositelji prijava za međunarodnu registraciju industrijskoga dizajna mogu u jednoj prijavi, podnesenoj Međunarodnom uredu, zatražiti zaštitu industrijskoga dizajna u većem broju država, stranaka Haškoga sporazuma.

Prema podacima od 1. listopada 2004. ukupno je 40 država stranaka Haškoga sporazuma. To su: Belgija, Belize, Benin, Bugarska, Cote d' Ivoire, Hrvatska, Demokratska Narodna Republika Koreja, Egipat, Estonija, Francuska, Gabon, Gruzija, Njemačka, Grčka, Sveta Stolica, Mađarska, Island, Indonezija, Italija, Kirgistan, Lihtenštajn, Luksemburg, Monako, Mongolija, Maroko, Namibija, Nizozemska, Niger, Republika Moldavija, Rumunjska, Senegal, Srbija i Crna Gora, Slovenija, Španjolska, Surinam, Švicarska, Makedonija, Tunis, Turska i Ukrajina. Svaka od navedenih država stranka je barem jednog akta Haškoga sporazuma. Treba naglasiti da Republika Hrvatska nije stranka Akta iz 1934. pa zbog toga domaći podnositelji prijava ne mogu zatražiti zaštitu industrijskoga dizajna u onim zemljama koje su stranke samo toga Akta.

Pravo na podnošenje međunarodne prijave ima svaka osoba koja je državljanin države koja je ugovorna stranka Haškoga sporazuma ili države koja je članica međuvladine organizacije koja je ugovorna stranka, ili ima prebivalište, stalno boravište ili stvarno i djelatno industrijsko ili trgovačko poduzeće (oblik poduzetništva) na teritoriju ugovorne stranke. Podnošenju međunarodne prijave ne treba prethoditi ranije podnesena nacionalna prijava za registraciju industrijskoga dizajna ili sama registracija, pa se zaštita industrijskoga dizajna na ovaj način može zatražiti prvi put upravo na međunarodnoj razini, u skladu s odredbama Haškoga sporazuma.

Jednom prijavom za međunarodnu registraciju može se zatražiti registracija više različitih dizajna (višestruka prijava), s tim da svi proizvodi u kojima je dizajn sadržan ili na koje je dizajn primijenjen moraju pripadati istom razredu, u skladu s Lokarnskim sporazumom o ustanovljenju međunarodne klasifikacije za industrijski dizajn. U jednoj višestrukoj prijavi za međunarodnu registraciju industrijskoga dizajna može se zatražiti registracija za najviše 100 dizajna.

Međunarodni ured vodi Međunarodni registar industrijskih dizajna. Međunarodne registracije objavljuju se u International Designs Bulletinu, koji se objavljuje na službenim internetskim stranicama WIPO-a (http://www.wipo.int). Međunarodni ured obavještava urede država, stranaka Haškoga sporazuma, o datumu kada je pojedino izdanje International Designs Bulletina objavljeno na internetskim stranicama WIPO-a.

Ured za intelektualno vlasništvo države designirane u međunarodnoj prijavi može u cijelosti ili djelimično odbiti učinke međunarodne registracije za područje te države, ako nije udovoljeno uvjetima za priznanje zaštite prema odredbama nacionalnog zakona. Međutim, nacionalni ured ne može odbiti učinke međunarodne registracije zbog razloga koji se odnose na oblik ili sadržaj međunarodne prijave.

U pogledu domaćeg zakonodavstva, člankom 52. Zakona o industrijskom dizajnu ("Narodne novine", broj 173/2003) propisano je da se prijave za međunarodnu registraciju industrijskoga dizajna podnose izravno Međunarodnom uredu. Prijave se podnose na propisanom obrascu, koji je dostupan na internetskim stranicama WIPO-a (http://www.wipo.int/hague/en/forms/index.html), a mogu se podnijeti na engleskom ili na francuskom jeziku. Sve pristojbe za međunarodnu registraciju industrijskoga dizajna plaćaju se izravno Međunarodnom uredu, na način propisan Haškim sporazumom i provedbenim propisima Haškoga sporazuma. Prijava za međunarodnu registraciju industrijskoga dizajna naslovljuje se na:

World Intellectual Property Organization
34, chemin des Colombettes
1211 Geneva 20
Switzerland

Nakon što Međunarodni ured uputi Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod) obavijest da je objavljena međunarodna registracija u kojoj je designirana stranka Republika Hrvatska, Zavod će po službenoj dužnosti provesti ispitivanje u smislu članka 33. Zakona o industrijskom dizajnu. Ako se u tako provedenom postupku ispitivanja utvrdi da nije udovoljeno uvjetima za priznavanje zaštite prema domaćem zakonu, Zavod će u propisanom roku uputiti Međunarodnom uredu obavijest o odbijanju učinaka međunarodne registracije za područje Republike Hrvatske, u kojoj će navesti sve razloge na kojima se odbijanje temelji.

Ako nacionalni ured u postupku ispitivanja po službenoj dužnosti ne odbije učinke međunarodne registracije, takva registracija u državi stranci proizvodi iste učinke kao da je zaštita industrijskoga dizajna priznata prema nacionalnom zakonu odnosne države.

U pogledu trajanja zaštite industrijskoga dizajna, Ženevskim aktom Haškoga sporazuma o međunarodnoj registraciji industrijskoga dizajna propisano je da prvo razdoblje međunarodne zaštite traje pet godina, računajući od datuma međunarodne registracije. Međunarodnoj registraciji može se produžavati vrijednost do ukupno petnaest godina trajanja zaštite, s tim da maksimalno trajanje zaštite industrijskoga dizajna mora biti isto kao trajanje zaštite propisano zakonom ugovorne stranke. Haškim aktom iz 1960. propisano je da se međunarodnoj registraciji može produžiti vrijednost svakih pet godina, s tim da razdoblje zaštite odobreno od države ugovornice ne smije bit kraće od deset godina od datuma međunarodne registracije, pod uvjetom da je međunarodnoj registraciji produžena vrijednost, odnosno pet godina ako nije bilo produženja vrijednosti. Maksimalno trajanje zaštite industrijskoga dizajna mora biti isto kao trajanje zaštite propisano zakonom ugovorne stranke.

Stoga svaka država, stranka Haškoga sporazuma, mora izjavom obavijestiti glavnoga direktora WIPO-a o maksimalnom trajanju zaštite propisanom njezinim zakonom. Slijedom navedenoga, zaštita industrijskoga dizajna registriranog prema Haškom sporazumu može se produžavati za područje Republike Hrvatske najduže 25 godina, računajući od datuma međunarodne registracije.

Produženje vrijednosti međunarodne registracije može se zatražiti za sve ili samo za neke dizajne koji su predmet međunarodne registracije. Međunarodni ured upisuje produženje vrijednosti u Međunarodni registar i objavljuje podatke o produženju vrijednosti te obavještava urede ugovornih stranaka na koje se to produženje odnosi.

Stupanjem na snagu Haškoga sporazuma, u odnosu na Republiku Hrvatsku koja je integrirana u sustav međunarodne zaštite industrijskoga dizajna, kao dijela jedinstvenog sustava intelektualnog vlasništva, što je od velikog značaja, osobito kada se uzme u obzir da zaštita dizajna proizvoda, u pravilu, prethodi ulasku stranih gospodarstvenih subjekata na tržište određene države.

Tekst Haškog sporazuma objavljen je u "Narodnim novinama - Međunarodni ugovori", broj 14/2003 od 20. kolovoza 2003. Haški akt iz 1960. godine stupio je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku dana 12. veljače 2004., a Ženevski akt iz 1999. godine na snazi je od 12. travnja 2004. (objavljeno u «Narodnim novinama - Međunarodni ugovori», broj 1/2004 od 23. veljače 2004.).

 

Marija Šiša Hrlić, dipl.iur.
Načelnica Odjela za industrijska obličja i oznake zemljopisnog podrijetla
Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske

Linkovi


Kontakti

Udruga inovatora Hrvatske
Dalmatinska 12 10 000 Zagreb
Tel: +385 1 4886 540
Fax: +385 1 48 46 433
E-mail: uih@inovatorstvo.com
OIB:69872404259