OKRUGLI STOL: INOVACIJE I TRADICIJA U SLUŽBI ODRŽIVOG RAZVOJA POLJOPRIVREDE

25.03.2014


OKRUGLI STOL: Inovacije i tradicija u službi održivog razvoja poljoprivrede

Loše gospodarenje dovelo je do gubitka 150 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava što je otprilike i gubitak od 300 tisuća radnih mjesta, rekao je stručni tajnik nedavno osnovane Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava „Život“, Miroslav Kovač na okruglom stolu „Inovacije i tradicija u službi održivog razvoja poljoprivrede“, održanom 25. ožujka u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske. 

Najveći problem vidi u nekontroliranom uvozu hrane. Samo u govedarstvu gubimo oko 1% BDP-a, a 3% ukupno zbog uvoza, čiji se deficit od ulaska u EU s milijardu američkih dolara prema njihovim procjenama povećao na 1.3 milijarde američkih dolara. U Udruzi Život rješenje vide u stabilizaciji tržišta, sigurnosti otkupa, isplatama u roku, te poticajima malim i srednje velikim poljoprivrednicima, a ne favoriziranju velikih sustava, kao što je to sada slučaj.

Bez OPG-a nema održivog razvoja

Svjetska poljoprivreda počiva na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kojih je 500 milijuna i proizvode čak 70% hrane, a zapošljavaju milijardu i pol ljudi. U Europskoj uniji 12 milijuna OPG-a obrađuje 172 milijuna hektara zemlje i čini 97% proizvodnje. „U Hrvatskoj pak od ukupnog broja gospodarstava njih 99% djeluje kao OPG, dakle bez OPG-a ne možemo ostvariti ni prehrambenu sigurnost, ni jačanje konkurentnosti niti jedan drugi cilj poljoprivredne politike“, rekao je Miljenko Ernoić, direktor Razvojne agencije Sjever – DAN.

Autohtoni proizvodi – nosioci kulturnog identiteta, ali i konkurentnosti

Upravo su mali poljoprivrednici nosioci očuvanja kulture i kulturne baštine koju Hrvatska ulaskom u EU ima priliku promovirati, istaknula je Karmen Sinković iz Ministarstva poljoprivrede. Hrvatska je bogata autohtonim proizvodima, no vrlo malo o njima znamo i nedostatno ih promoviramo, rekla je Sinković. Velik dio te autohtone proizvodnje potrebno je zaštititi i to jednom od oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog identiteta, istaknula je Edita Volar Pantić, načelnica u Ministarstvu poljoprivrede. Rekla je kako je u završnoj fazi Pravilnik o nacionalnom znaku koji će označavati certificirane proizvođače s nacionalnom zaštitom i predanim zahtjevom za zaštitu Europskoj komisiji. Cilj Pravilnika i označavanja je diferencirati proizvode i omogućiti im bolji plasman. Trenutno je u EU zaštićeno oko 1200 proizvoda, a niti jedan hrvatski. U postupku registracije na razini EU su dva proizvoda, istarski pršut i varaždinsko zelje, a nedavno su poslani zahtjevi za još sedam proizvoda, ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, baranjski kulen, slavonski kulen, drniški pršut, dalmatinski pršut, krčki pršut i virovitičku papriku.

Sveučilišta trebaju pomoći proizvođačima

Važna tema okruglog stola bile su i inovacije u poljoprivredi. Profesor Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i inicijator Okruglog stola Miljenko Šimpraga istaknuo je kako inovacije trebaju biti treća misija sveučilišta i kako je nužno ponovno povezati akademsku zajednicu s realnim sektorom, osobito malim i srednjim poduzetnicima u poljoprivredi, koji nemaju dovoljno vlastitih sredstava za razvoj novih proizvoda. „Akademska zajednica se posljednjih 25 godina odvojila od gospodarstva, a jedan od razloga je vrednovanje isključivo znanstvenih istraživanja i radova na sveučilištima i institutima, što je demotivirajuće za rad znanstvenika s realnim sektorom, a bez te suradnje nećemo moći povući ništa iz programa Obzor 2020 iz kojeg je na raspolaganju 97 milijardi eura za istraživanje i razvoj“, istaknuo je Šimpraga.

Povezivanje ključno u stvaranju inovativnih proizvoda

S njim se složio i Milan Husnjak, savjetnik načelnika Savjetodavne službe, istaknuvši kako povezivanje institucija, organizacija stručnih skupova na temu inovacija u poljoprivredi i stvaranje baze podataka o inovacijama u poljoprivredi trebaju biti ključne aktivnosti u poticanju stvaranja inovativnih proizvoda. „Poljoprivredu još uvijek karakterizira izražena tradicionalnost u segmentima raznovrsnosti proizvoda, proizvodnih procesa, organiziranosti i marketinga“, rekao je Husnjak dodavši kako upravo Savjetodavna služba treba biti ključni akter prijenosa novih znanja poljoprivrednicima. Takav se pristup može promijeniti edukacijom i obrazovanjem, osobito odraslih kadrova u poljoprivredi, smatra Damir Matković, predsjednik Hrvatske zajednice pučkih otvorenih sveučilišta. „Cilj nam treba biti povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje povećanjem kompetentnosti radno-aktivnog poljoprivrednog stanovništva kroz unapređenje obrazovne strukture ciljne skupine, a time i ukupnog odraslog stanovništva Hrvatske“, rekao je Matković.

Od pilot projekta do uspješnog sajma agroinovacija

Okrugli stol uvod je u ovogodišnji 7. Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji – Agro Arca, koji će se održati od 9. do 11. svibnja u Biogradu na Moru. Sajam koji je prije sedam godina započeo kao pilot projekt sa svega 16 izlagača, samo prošlu godinu predstavio je više od 250 inovativnih proizvoda. „Zemlja partner sajma ove je godine Iran, a jedan dio izlagača na sajmu će kao poticaj za izlazak upravo na to tržište dobiti i certifikate halal kvalitete“, rekao je predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Marko Bubaš.

Cijelu fotogaleriju možete vidjeti OVDJE.

Linkovi


Kontakti

Udruga inovatora Hrvatske
Dalmatinska 12 10 000 Zagreb
Tel: +385 1 4886 540
Fax: +385 1 48 46 433
E-mail: uih@inovatorstvo.com
OIB:69872404259