Udruga inovatora Hrvatske kao nacionalna udruga inovatora, županijskih udruga inovatora, trgovačkih društava i ustanova čija je misija promocija inovatorske djelatnosti i njeno jačanje putem stvaranja povoljnog društvenog okruženja za nastajanje inovacija i na njima zasnovane konkurentnosti, nastojiinicirati unapređenje svih postojećih uvjeta za rad i kreativno stvaranje cjelokupnog hrvatskog inovatorskog korpusa.

Posljednjih godina sve smo češće bili u suočeni s upitima brojnih inovatora iz gospodarstva i akademske zajednice o svojim pravima vezanim uz inovacije koje su stvorili na svojim radnim mjestima. Analizirajući postojeće stanje ustvrdili smo da važeće zakone o intelektualnom vlasništvu treba nadopuniti sa zakonskom obvezom kojom je korisnik intelektualnog vlasništva obvezan materijalno nagraditi njenog tvorca – inovatora, a pod zakonskim aktom - pravilnikom odrediti visinu nagrade ili naknade inovatora, razmjerno doprinosu njegove inovacije dodanoj vrijednosti koju je ostvario korisnik inovacije.

Od 1. siječnja 2000. godine, stupanjem na snagu: Zakona o patentu, Zakona žigu, Zakona o industrijskom obličju, Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga, Zakona o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda. U skladu sa pravnim stečevinama EU riješene su pretpostavke za jednako pravnu zaštitu intelektualnog vlasništva u RH. Ovih pet novih zakona utvrđuju tek postupak zaštite intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj, dok problematiku inovacije nastale na radu ili u vezi s radom vrlo općenito reguliraju tek tri članka Ustava Republike Hrvatske i tri članka ZOR-a (Zakona o radu), što je nedostatno da bi se poslodavca obvezalo na isplatu pravične nagrade ili naknadu autoru inovacije - inovatoru.

Takvi neregulirani odnosi destimuliraju najkvalitetniji potencijal tehnološkog razvitka. Naime, postojeća legislativa ne brani, ali niti ne potiče stimuliranje inventivnosti, jer se poslodavac ima diskrecijsko pravo te odnose uređivati i drugačije, što je najčešće proizvoljno vođeno uskim interesima ili još gore, dubokim nerazumijevanjem značaja inventivnog rada i inovacija kao konkurentske prednosti i razvojne šanse. Jasno je i to, da je u današnjim uvjetima otežanog privređivanja i visokog stupnja nezaposlenosti iluzornoo čekivati od poslodavca priznavanje bilo kakvih prava koja nisu nedvojbeno propisana, a njihovo kršenje podložno strogim sankcijama. Posebno treba istaći i evidentnu nedisciplinu u primjeni krnje legislative,osobito sporost i neučinkovitost sudova i drugih nadležnih institucija. U pojedinim slučajevima za rješavanje sporova treba i više od desetljeća. Definiranje i uspostavljanje legislativne osnove za učinkovito djelovanje hrvatskih inovatora u trgovačkim društvima i u akademskoj zajednici i osiguravanje pravedne naknade za ostvareni inovacijski dohodak temelj je budućeg razvitka gospodarstva. U tome je izrazito važan odnos tvrtke prema intelektualnom vlasništvu i inovacijama koje generiraju njihovi zaposlenici.

Prijedlog Podloge za izradu Zakona o inovacijama s pripadajućim Pravilnikom kojim bi se regulirala pravai obveze inovatorima u trgovačkim društvima i u akademskoj zajednici usvojena je na Sjednici Skupštine Udruge inovatora Hrvatske 30. lipnja 2010. godine, a nakon više od dvije godine sustavnog rada i brojnih konzultacija sa ekspertima iz područja intelektualnog vlasništva, zakonodavstva, ekonomske i gospodarske politike i dr. Udruga inovatora Hrvatske svojim inicijativama, aktivnostima i programima nastoji stvoriti uvijete da se taj složen i iznimno opširan posao privede kraju, odnosno da podloga teksta Zakona s pripadajućim pravilnikom uđe u Saborsku proceduru na usvajanje. U tom opsežnom poslu očekujemo kritička mišljenja, ali i korisne prijedloge kako bi u konačnici budući Zakon bio prihvatljiv i poticajan i za poslodavca i autora inovacija.

Udruga inovatora Hrvatske

Vojislav Raušević, glavni tajnik