Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, u interesu razvoja hrvatske poljoprivrede i veterinarstva, u Hrvatskom veterinarskom vjesniku (2024., 32/4, str. 36 – 37), objavio je članak „Inovacije – strateški cilj razvoja poljoprivrede i veterinarstva“.
Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga
Predsjednik Hrvatske zajednice inovatora
Član Odbora za praćenje Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike
Republike Hrvatske 2023.-2027.
Strategija poljoprivrede do 2030.
U suradnji s predstavnicima hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora
donesena je Strategija poljoprivrede do 2030. godine u kojoj je usuglašena
vizija razvoja poljoprivrede koju čine: a) proizvodnja veće količine
visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama; b) održivo upravljanje
prirodnim resursima uz povećanje otpornosti na klimatske promjene, i c)
doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim
područjima.
Vizija razvoja poljoprivrede oblikovana je u četiri strateška cilja: 1)
povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog
sektora; 2) jačanje održivosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na
klimatske promjene; 3) obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta
života u ruralnim područjima; i horizontalni cilj 4) poticanje inovacija u
poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
Svaki od strateških ciljeva povezan je s nekom od razvojnih potreba hrvatske
poljoprivrede. Da bi se one ispunile, osmišljene su intervencije prikazane u
planu provedbe. Aktivnosti će se realizirati putem ciljanih mjera
financiranih iz državnog proračuna Republike Hrvatske ili sredstava
proračuna Europske unije u skladu s budućim strateškim planom za zajedničku
poljoprivrednu politiku (ZPP). Svi strateški ciljevi usmjereni su na
unaprjeđenje ruralnog gospodarstva, a njihovo ispunjenje doprinijet će
cjelokupnom gospodarskom razvoju Hrvatske. Strategija poljoprivrede do 2030.
sugerira da će se to ostvariti povećanjem produktivnosti poljoprivrede na
okolišno i klimatski održiv način, uz jačanje veza između proizvodnje i
tržišta te stvaranje novih radnih mjesta u ruralnom gospodarstvu. Strategija
je oblikovana u procesu planiranja temeljenog na dokazima, koji uključuje
ekonomsku analizu i savjetovanja s dionicima i predstavlja okvir za
intervencije u sektoru u okviru ZPP za razdoblje 2021. – 2027.
Sve aktivnosti u sklopu ove Strategije doprinosit će širim razvojnim
ciljevima Hrvatske. Među njima je integrirani teritorijalni razvoj ruralnih
područja, kako bi se unaprijedila koordinacija i komplementarnost između
intervencija u ruralnim područjima. Sve aktivnosti planirane ovim aktom
strateškog planiranja u skladu su s novim smjerovima EU-a u okvirima Zelenog
plana, strategije »od polja do stola« i Strategije za bioraznolikost do
2030. Osnovni je zahtjev Strategije učinkovitije korištenje javnih sredstava
kroz bolje usmjeravanje poljoprivrednih potpora i sredstava za ruralni
razvoj. Hrvatska ima velik potencijal unaprijediti rezultate svoga
poljoprivrednog sektora i ruralnog gospodarstva, a ovaj akt strateškog
planiranja daje smjernice i opisuje provedbene mehanizme koji će voditi taj
proces transformacije i pomoći zemlji da pretvori svoj poljoprivredni sektor
u pokretač gospodarskog rasta.
Nakon donošenja Strategije poljoprivrede do 2030. godine donesen je i
Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za
razdoblje 2023. – 2027. Plan je programski strateški dokument koji se
temelji na korištenju sredstava europskih poljoprivrednih fondova. Potrebe i
prioriteti poljoprivrede i ruralnih područja u Hrvatskoj utvrđeni su na
temelju provedenih opsežnih SWOT analiza (snage, slabosti, prilike i
prijetnje) za devet specifičnih ciljeva i međusektorski (horizontalni) cilj
- moderniziranje sektora poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i
digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima. Navedeni cilj
objedinjavat će Sustav poljoprivrednih znanja i inovacija – AKIS
(Agriculture Knowledge and Innovation System), čija je uspostava obvezna za
sve države članice EU-a.
Strategija daje veliki naglasak na inovacije kao ključan čimbenik za
unaprjeđenje gospodarskog razvoja poljoprivrede
Donesena Strategija i Strateški plan poljoprivredne politike Republike
Hrvatske, konačno su potvrdili viziju Hrvatske zajednice inovatora staru već
17 godina da će se poljoprivreda i prehrambena industrija u Republici
Hrvatskoj u budućem razdoblju moći razvijati samo uz poticanja inovacija
koje će povećati dohodak poljoprivrede, koji je još uvijek ispod prosjeka
nacionalnog dohotka iz ukupnog gospodarstva. Osnovni preduvjeti povećanja
konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje su povećanje proizvodnje vezane uz
inovacije, nove tehnike i tehnologije, uključujući digitalizaciju, a koje će
povećati produktivnost i rada i resursa. Strateškom cilju poticanja
inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru osobito doprinose
poboljšanje pristupa okolišnim i agroklimatskim podacima i razvoj središnjeg
poljoprivrednog informacijskog sustava, poticanje partnerstava u
poljoprivredi, jačanje veza sa znanstvenim institucijama te digitalizacija.
Prvi prioritet ovog strateškog cilja je „Povećanje javnih i privatnih
ulaganja u istraživanja i razvoj“, a drugi „Unaprjeđenje prijenosa
tehnologije“. Poticanje ulaganja u tehnologiju i inovacije potaknuti će
tehnološki razvoj u genetici, nanotehnologiji, daljinskim istraživanjima,
sljedivosti (blockchain), analizi (velikih) podataka, internetu stvari,
umjetnoj inteligenciji, robotici, e-trgovini, itd. Donesti će prilike za
rast proizvodnje, snižavanje troškova, smanjenje rizika, povećanje dodane
vrijednosti te razvoj novih tržišta za hrvatski poljoprivredno-prehrambeni
sektor. Digitalne tehnologije značajno smanjuju troškove dijeljenja
informacija, provedbe transakcija u poljoprivredno-prehrambenim lancima te
sustavima znanja i inovacija. Značajnu ulogu u tome imat će stručna podrška
poljoprivrednicima putem sustava za savjetovanje poljoprivrednika. Prema
tome, inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivredne proizvodnje
koju do 2030. treba povećati za 30%.
Jačanje veza s visokoobrazovnim i znanstvenim institucijama
Da bi unaprijediti pristup istraživanjima, razvoju, inovacijama te
korištenje znanja i tehnologija morat će se pojačati veza s visokoobrazovnim
i znanstvenim institucijama. Temelj toga čini će razvijanje centara i
sustava za učenje, koji će nuditi dugotrajne i kratkotrajne programe
obrazovanja i osposobljavanja za specijalizirane savjetnike, s različitim
modulima koji će biti prilagođeni potrebama poljoprivrednika, ali i
novonastalim situacijama vezanim za promjenu okolišnih uvjeta. Potencijalni
privatni savjetnici koji bi htjeli sudjelovati mogli bi to učiniti pod
komercijalnim uvjetima. Centar bi bio stjecište znanja kroz dugotrajne i
kratkotrajne programe obrazovanja i osposobljavanja savjetnika. U tom smislu
bi visokobrazovne institucije i znanstvene institucije u veterinarstvu mogli
osnovati Centre za istraživanje, razvoji, inovacije i transfer tehnologije.
Osnivanje centara za istraživanje, razvoj, inovacije i transfer tehnologije
u veterinarstvu
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski veterinarski institut
kao znanstveno-nastavna i znanstvena institucija koji već više od 105 godina
svoga postojanja i rada aktivno sudjeluju u razvoju hrvatskog veterinarstva
mogu svoje istraživačke i akademske potencijale još aktivnije uključili u
gospodarski i društveni razvoj generiranjem znanja u korist društvenog,
kulturnog i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. U tom smislu mogu
stvorili čvrste partnerske odnose s dionicima u tom poslu: Sveučilištem u
Zagrebu, Ministarstvom obrazovanja i znanosti, Ministarstvom poljoprivrede
te gospodarstvom i društvom zajednicom u cjelini. U tom smislu, nužna je i
ključna uloga Centra za istraživanje, razvoj, inovacije i transfer
tehnologije. Osnovani centri bi ojačali suradnju s gospodarskim sektorom u
stočarstvu, poljoprivredi, prehrambenoj industriji i gospodarstvu u cjelini.
Inovacije i prijenosa znanja i tehnologije sukladno Strategiji poljoprivrede
bili bi dodatni rezultati provedbe temeljnog ili primijenjenog istraživanja
kojim bi proširili opseg usluga koje inače nude. Centri bi koristili
projektna i programska sredstava za primijenjena istraživanja,
eksperimentalni razvoj i tehnologijske projekte za dobivanje inovativnih
proizvoda i usluga u stočarstvu, prehrambenoj industriji i poljoprivredi te
da se približe tržištu, komercijaliziraju svoja istraživanja i
transformiraju nova znanja u intelektualno vlasništvo. Nacionalne smjernice
za transfer tehnologija i znanja predstavljaju važan korak u smjeru
definiranja i jačanju pozicije takvih centara u hrvatskom inovacijskom
sustavu.
I na kraju, važno je i naglasiti da će se, sukladno novome zakonodavnom
okviru, inovacije i transfera znanja i tehnologije uzimati u obzir pri
ocjenjivanju akademskog uspjeha, kako na individualnoj tako i na
institucionalnoj razini čime uloga Centra za istraživanje, razvoj, inovacije
i transfer tehnologije dobiva na važnosti. Također, Centar će svojim
aktivnostima doprinijeti povećanju broja prijenosa znanja i tehnologija te
time značajno unaprijediti razvoj veterinarstva, stočarstva, prehrambene
industrije, poljoprivrede i hrvatskog gospodarstva u cjelini.