U Višnjici nedaleko od Slatine održana Međunarodna TAIEX konferencija o zaštiti geografskog podrijetla proizvoda i zaštite putem žiga

SLATINA – Na poljoprvrednom dobru Višnjica nedaleko od Slatine održana je Međunarodna TAIEX konferencija o zaštiti geografskog podrijetla proizvoda i zaštite putem žiga, koju su organizirali Hrvatska gospodarska komora i Udruga inovatora Hrvatske. U radu konferencije sudjelovalo je oko stotinu predstavnika gospodarskih i društvenih organizacija iz Hrvatske i inozemstva, a predavači su bili stručnjaci iz Portugala, Velike Britanije, Bugarske i Hrvatske. Prema riječima Zorana Barišića, pomoćnika direktora Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore i moderatora konferencije, teme zaštite geografskog podrijetla i zaštite putem žiga vječne su teme, posebno važne za poljoprivredu. U harmonizaciji hrvatskoga nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečeviniom Europske unije jedan od najvećih problema bilo je područje poljoprivrede, a veliki problemi javit će se i pristupanjem zajedničkom europskom tržištu, pa je to razlog odabira teme zaštite geografskog podrijetla i zaštite žigom. Konferencija je prva u nizu stručnih skupova sa sličnim temama koje Komora i Udruga inovatora Hrvatske planiraju organizirati, a takvi skupovi olakšat će poljoprivredenicima nastupanje na zajedničkom europskom tržištu. Organizatori ističu veliko zadovoljstvo zanimanjem koje su sudionici konferencije postavljanjem pitanja iskazali za tu specifičnu problematiku. Zadovoljstvo je to veće što je i Europska komisija prepoznala značenje te problematike i odlučila financirati skup. Vrijeme održavanja konferencije u Višnjici usklađeno je s početkom održavanja 3. međunarodnog sajma Agro Arca u Slatini i njegov je organski dio. Posebno je pohvalan regionalni pristup, odnosno održavanje takvih skupova na terenu, a ne samo u velikim gradovima.

– U velikim gradovima, koji imaju logističke mogućnosti za organiziranje ovakvih skupova, raste uglavnom cvijeće na balkonima, sve ostalo, uvjetno rečeno, raste u Slavoniji, i zato smo došli u Višnjicu. Drugi razlog da se ova konferencija održi upravo ovdje je mogućnost prisustvovanja izložbi ili sajmu Agro Arca u Slatini, rekao je Barišić. S obzirom da ima relativno malo proizvoda sa zaštićenim geografskim podrijetlom s područja Slavonije, Udruga inovatora Hrvatske i Hrvatska gospodarska komora i ovom konferencijom žele potaknuti novi ciklus prijava zaštite geografskog podrijetla proizvoda. Suorganizator konferencije je i Sektor za poljoprivredu HGK, koji pruža punu podršku ovom projektu i u tom sektoru dostupne su sve relevantne informacije o zaštiti.

Gradonačelnik Slatine Ivan Roštaš na početku skupa pozdravio je sve sudionike i predavače te izrazio zadovoljstvo što je tako značajna konferencija upriličena upravo u vrijeme slatinske Agro Arce. Naglasio je da je tehnička pomoć u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije od posebnog značenja za područje inovatorstva i u poljoprivredi, a zna se da je Slavonija hrvatsko najizrazitije poljoprivredno područje.

Stručnom skupu TAIEX-a nazočili su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Sektora za poljoprivredu HGK, Grada Slatine, Županijeske komore Virovitica, Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, Poljoprivredne savjetodavne službe i drugih institucija, a skup su omogućile Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ) agencija i Europska komisija. Barišić je naglasio da skup ne bi bilo moguće tako uspješnop organizirati bez Udruge inovatora Hrvatske pa je za učinjene napore posebno zahvalio tajniku Udruge Vojislavu Rauševiću i stručnoj suradnici Silvani Svilar.

Prema riječima Tomislava Tojčića, načelnika Odjela za autohtone poljoprivredne i prehrambene proizvode u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, to je Ministarstvo već uskladilo zakonodavstvo u pogledu zaštite oznaka i žigova pa se u Hrvatskoj taj postupak može provesti isto kao i u svakoj zemlji Europske unije. Voditelj Pravnog odjela Instituta za Port i Douro vino u Portugalu Alberto Ribeiro de Almeida govorio je o glavnim razlikama između oznaka podrijetla, odnosno zemljopisnih oznaka, i trgovačkih znakova u europskom pravu. S obzirom da zaštitni znakovi nisu jamac kvalitete, samo njihova uporaba za potrošače nije dostatna, nego je potrebno i zemljopisno podrijetlo proizvoda, jer ono kazuje potrošaču da proizvod ima određene kvalitete. Osim toga, ako se zaštitni znakovi ne upotrebljavaju pet godina ili postanu generički nazivi, oni se mogu opozvati. To nije slučaj sa zemljopisnim oznakama, one se ne mogu opozvati. Važna je i certifikacija, jer certificirani znakovi označavaju da proizvodi ili usluge imaju određene deklarirane kvalitete ako imaju i zemljopisno podrijetlo. Korisnici zemljopisnih oznaka su svi proizvođači koji ispunjavaju uvjete na određenom području, a vlasnik zaštitnog znaka uvijek je samo jedna pravna osoba.

O zaštiti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda u Hrvatskoj govorio je viši savjetnik u Odjelu za autohtone poljoprivredne i prehrambene proizvode u Ministrstvu poljoprivrede Boris Golob. On je pojasnio postupak registracije oznaka prema Zakonu te utvrđivanje sukladnosti sa specifikacijom nakon registracije oznake i provođenje službene kontrole. Nakon zaštite na nacionalnoj razini, slijedi postupak zaštite oznake na razini EU, koji se provodi putem Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja sukladno EU propisima. U Odjelu za autohtone poljoprivredne i prehrambene proizvode trenutačno je zaprimljeno 14 zahtjeva za registraciju oznaka. Pet zahtjeva odnosi se na proizvode koji su obnovu registracije morali pokrenuti do 31. prosinca 2008. godine, a to su: istarski pršut, slavonski domaći kulen, drniški pršut, cetinski sir i paški sir. Ove oznake još vrijede, ali ako ne završe postupak obnove registracije, njihove oznake će se poništiti. Zaprimljeno je devet novih zahtjeva koji su u postupku registracije: djevičansko maslinovo ulje Valalta, istarsko maslinovo ulje, ogulinski kiseli kupus, ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, ekstra djevičansko maslinovo ulje Tar-Poreč, dalmatinska maraska, dalmatinski pršut, ekstra djevičansko maslinovo ulje Vodnjan i krčki pršut. Prva registrirana oznaka prema novom Zakonu pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je paška morska sol, koja je u fazi izrade plana kontrole za certifikaciju.

Značenje i važnost zemljopisnih oznaka u poljoprivredi te marketingu i prodaji poljoprivrednih proizvoda (primjer države članice, analiza slučaja) bila je tema koju je prezentirao Simon Johnson, savjetnik za politiku o regionalnoj i lokalnoj hrani u Odjelu za okoliš, hranu i ruralne poslove iz Velike Britanije. On je izrazio zadovoljstvo boravkom na Višnjici, jer je imao priliku kušati lokalna i nacionalna jela. Navodeći niz primjera iz svoje zemlje, poput sira i janjetine iz Walesa i govedine iz Škotske, založio se za korištenje hrane određenog područja u ustanovama te naveo kako se u natječajima za nabavku hrane, primjerice za bolnice i škole, može navesti zahtjev da hrana bude proizvedena u određenom području. Johnson kaže da bi hrana morala biti proizvedena, prerađena i pripremljena u određenom zemljiopisnom području i da bi njezina kakvoća ili osobine morale proizlaziti iz tog područja. Na taj način zaposlili bi se proizvođači i prerađivački kapaciteti određenog područja, a takav način djelovanja stručnjak iz Velike Britanije smatra korisnim za vlastitu zemlju, za Europsku uniju, ali i za treće zemlje.

O glavnim učincima zemljopisnih oznaka na konkurentnost i gospodarski razvoj govorila je kroz analize slučaja dr. Dobrinka Dobreva iz Ureda za patente Republike Bugarske, direktorica Uprave za trgovačke znakove i zemljopisne oznake. Prema njezinim riječima, zemljopisna oznaka donosi gospodarski razvoj područja i jamstvo visoke kakvoće proizvoda, popularnost, bolju zaposlenost, povećanje izvoza, bolji financijski rezultat. Dok zaštitni znak omogućava razlikovanje sličnih proizvoda različitih proizvođača, zemljopisno podrijetlo označava specifične karakteristike proizvoda zahvaljujući upravo tom podrijetlu. Dobreva je kao uspješne primjere zemljopisnog podrijetla iz svoje zemlje navela ružino ulje i bugarski jogurt, ali je zaključila da u Bugarskoj još uvijek nema dovoljno razumijevanja za potrebu zajedništva stručnjaka i da se nedovoljno cijeni zemljopisno podrijetlo.

Marija Santoš iz Uprave za trgovačke znakove i patente u Portugalu, tehnička i pravna savjetnica direktora za trgovačke znakove i patente, govorila je o važnosti zaštite trgovačkih znakova u marketingu i prodaji poljoprivrednih proizvoda. Naglasila je da je znanje bitno, jer ono može dovesti do inovacije i razvitka, ali postoje problemi u komercijalizaciji zbog potreba pribavljanja raznih odobernja. Ona tvrdi da su prava intelektualnog vlasništva oružje protiv krađe patenta ili zaštitnog znaka.

Na kraju konferencije viša savjetnica za organsku proizvodnju u Odjelu ekološke i integrirane poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede Darija Musulin govorila je o označavanju ekoloških proizvoda. U pripremi je novi Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koji će biti usklađen s uredbom Vijeća Europe o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. Prema prikazanim grafikonima, u Hrvatskoj se povećava broj hektara zemljišta na kojima je zastupljena ekološka proizvodnja (2009. godine na 14.193 hektara), kao i broj proizvođača upisanih u Upisniku proizvođača u ekološkoj proizvodnji (prošle godine bilo ih je 817). Musulin je navela uvjete za označavanje ekoloških proizvoda te način označavanja i deklariranja takvih proizvoda. Od 1. srpnja ove godine uvodi se EU znak „ekoproizvod“, koji predstavlja 12 bijelih zvijezdica u obliku lista na maslinastozelenoj podlozi.

Petar Žarković