I ove godine, kao i u sedam proteklih, od 8. do 10. svibnja održat će se sajam Agro Arca, manifestacija posvećena inovacijama u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Agro Arca, kao logičan nastavak poznatijeg međunarodnog sajma inovacija ARCA, nastala je u želji intenzivnijeg poticanja i promicanja, kako hrvatskih, tako i svjetskih novosti u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Valja napomenuti, da od samih početaka Agro Arca nije ostala imuna na tekuću gospodarsku krizu, pa je u velikoj mjeri predstavljala odraz ne samo uspjeha već i potresa koji su pogađali agrar šire regije. Posebno zainteresirani u prezentaciji svojih proizvoda na Agro Arci bili su OPG-i u neprestanoj potrazi za vlastitim identitetom, a u nadi „preživljavanja“ i održivosti na ciljanim tržištima. Najava Agro Arce 2015 prilika je i za prisjećanja na povijest inovacija u poljoprivrednoj proizvodnji i tehnologijama.

Kako bi ozbiljniji izbor ključnih inovacija tijekom povijesti zahtijevao značajniji prostor, a bio bi i izvan zabavno informativnog karaktera ovog teksta, ograničit ćemo se na zanimljivije povijesne prekretnice u razvoju poljoprivrede i to od kraja 17. stoljeća naovamo. Navedeni vremenski okvir izabran je zato što su u promatranom razdoblju poljoprivredna proizvodnja i vezane tehnologije doživjele neslućenu eksploziju. Godine koje navodimo treba, naravno, uzeti s rezervom, budući da su neke od spomenutih tehnologija postojale i ranije. Govoreći o kriterijima, rukovodili smo se inovativnim iskorakom, te općom prihvaćenošću.

Za stanje stvari u poljoprivrednoj proizvodnji do kraja 17. Stoljeća može se općenito reći da se još uvijek oslanja na drvene plugove, na konjski ili volovski pogon, žanje se srpom, sije ručno, a motika je „zlatni standard“.

1701. britanski izumitelj Jethro Tull izumio je sijačicu
1702. Britanac Joseph Foljambe patentira željezni plug unapređujući postojeći nizozemski dizajn

Oko 1790. kose poprimaju današnje obličje, a pojavljuju se sakupljači sijena veće učinkovitosti

1793. pojavljuje se prvi mehanički odvajač pamuka od sjemena (ručno pokretan kao vergl), a istovremeno Thomas Jefferson je bitno unaprijedio konstrukciju pluga u SAD-u.

1801. Thomas Moor je izumio prvi upotrebljivi kućni hladnjak

1806. francuska mornarica, prema sugestiji Nicolasa Apperta, inicirala je proizvodnju konzervirane hrane, a prvu konzervu patentira Peter Durand 1810. godine.

1819. plug doživljava redizajn uvođenjem zamjenjivih dijelova
1820. McCormick patentira prvu žetelicu

1837. John Deere i Leonard Andrus započeli masovnu proizvodnju čeličnih plugova, a patentirana je i prva praktična vršilica
1838. pojavljuju se prvi silosi s elevatorima

1843. osnovana je prva komercijalna industrija gnojiva na bazi superfosfata temeljena na ozbiljnim znanstvenim istraživanjima Johna Bennet Lawesa.
1844. konstruirana je prva praktična kosilica

1850. patentiran je sakupljač pamuka
1851. usavršena samoregulirajuća vjetrenjača (ona famozne pumpe iz kaubojskih filmova!)
1852. patentiran kultivator (još uvijek na konjski pogon)

1860-1889. objavljen niz patenata dizajna muzilice za krave

1858. patentirana staklenka s navojnim poklopcem, (ona u kojoj kupujemo primjerice marmeladu

1868 isprobani su prvi parni traktori

1874 Glidden je patentirao bodljikavu žicu, (slobodna ispaša odlazi u povijest, a ratovi dobivaju novu dimenziju)

1881 zasađen prvi hibrid kukuruza

1884-1890 na pšeničnim poljima koriste se prvi kombajni (zaprežni)

1892 proizveden prvi benzinski traktor

1926 razvijen kombajn za pamuk

1930 praktično završen razvoj traktora i priključaka za obavljanje većine poslova

1938 započinje moderna komercijalizacija hidroponskog uzgoja

1954 broj traktora prvi puta premašuje broj konja i mazgi na američkim farmama (ne radi se o inovaciji ali je podatak interesantan!)

1959 izumljen kombajn za berbu rajčica

1983 prvi GMO nasadi i to-duhana.

1989 uvodi se LISA (Low Input Sustainable Agriculture) tehnologija u održivu agroproizvodnju uz smanjeno kemijsko tretiranje nasada

1990 započinje značajnija upotreba IT tehnologija u podršci agrobusinessu

1994 poljoprivrednici započeli koristiti satelitsku tehnologiju za praćenje i planiranje poljoprivredne prakse

Koliki je napredak u poljoprivredi primjenom agrotehničkih mjera ostvaren od polovine 19. stoljeća govore slijedeće statistike:

1850. za obradu 2 hektara (5 acres) zasijanih pšenicom bilo je potrebno 250-300 radnih sati kako bi se ostvario prinos od 2,7 t (100 bushels). Za isti prinos 1890. godine je trebalo 40-50 sati, a 1930. 15-20 sati. 1955. ista količina pšenice žanje se na 1,6 hektara uz utrošak od 6,5 radnih sati, a1965 jednaka količina pšenice žanje se na 1,2 hektara uz utrošak od 5 radnih sati. Danas se isti učinak postiže uz 3 radna sata. Sve to uz napomenu da statistika, očito, vrijedi za SAD. Bez obzira na (nama neuobičajene, možda i zbunjujuće) mjerne jedinice, treba uočiti eksploziju prinosa kao rezultat primjene agrotehničkih mjera.

U Hrvatskoj epohalnih iskoraka u agroinovacijama zaprvo i nije bilo premda je svojedobno prednjačila u sustavima navodnjavanja u bivšoj zajedničkoj državi. Valja zabilježiti da su hrvatski iseljenici širom svijeta inovacijama u poljoprivredi dali značajan doprinos. Tako je primjerice naš kanadski iseljenik Mario Puratić izumio vitlo koje je revolucioniralo svjetsko ribarstvo. Kanada mu se odužila tiskanjem novčanice od 5 dolara na kojoj je prikazan njegov izum.

No, nade za intenzivnije poticanje inovativnog agrara u Hrvatskoj nisu ugasle. Program ruralnog razvoja 2014-2020 oslanja se upravo na ciljeve Uredbe o ruralnom razvoju EU koje prvi prioritet glasi: „Promicati znanja i inovacija u poljoprivredi…“

Top of Form