Dana 4. prosinca 2024. u Sveučilišnom centru za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu, Ul. Ivana Lučića 1a, Zagreb, održana je Stručno-znanstvena konferencija "Ljudska prava i mentalno zdravlje u 21. stoljeću". Konferenciju su organizirali Sveučilišni centar za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska zajednica inovatora, Hrvatski institut za istraživanja i edukaciju o mentalnom zdravlju i Centar za potporu i inkluziju u zajednicipod vodstvom mr. sc. Andreje Marcetić, predsjednice Organizacijskog odbora, te članova prof. dr. sc. Hrvoja Jurića i prof. dr. sc. Miljenka Šimprage.

Konferencija je održana povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom i okupila je stručnjake iz različitih sektora kako bi istražili povezanost ljudskih prava, mentalnog zdravlja i inkluzije. Time je omogućena razmjena iskustava i raspravu o globalnim promjenama koje utječu na mentalno zdravlje. Stručnjaci su upozorili da nedostatak pristupa mentalnoj zdravstvenoj zaštiti vodi diskriminaciji i socijalnoj izolaciji, povećavajući socijalne nejednakosti. Zahvaljujući bogatstvu stručnjaka i uglednih sudionika, Konferencije je okupila oko 100 sudionika, među kojima su bili znanstvenici, praktičari te predstavnici društveno-političkog života, uključujući socijalnu skrb, obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe, unutarnje poslove, civilno društvo, vjerske organizacije, humanitarne zajednice, akademsku zajednicu, ministarstva te lokalnu upravu i samoupravu.

Na konferenciji je organizirana i humanitarna prodaja radova Jelene Perković , osobe s invaliditetom, čija je majka predstavila utjecaj art terapije na mentalno zdravlje. Unatoč izazovima poput cerebralne paralize i epilepsije, Jelena se bavi različitim aktivnostima, svjedočeći o svojoj snazi i kreativnosti. Nekadašnja sportašica i strastvena plivačica, pokrenula je brend "Jelenini anđeli dobrih želja". Poznata je po radovima s motivima anđela, oslikanim na platnenim vrećicama, promovirajući održivi razvoj. Postigla je međunarodno priznanje, izlažući na tri svjetska kongresa, a svoj rad predstavila i na ovoj konferenciji.

Predsjednica organizacijskog odbora, mr. sc. Andreja Marcetić otvorila je Konferenciju i istaknula je važnost uključivanja svih sektora i županija u raspravu, čime je konferencija stekla širu perspektivu te da su inkluzija i mentalno zdravlje povezani, a inkluzivna okruženja smanjuju stigmu i jačaju zajednice. Prof. dr. sc. Hrvoje Jurić, voditelj Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku, također, je pozdravio sudionike na početku, a slijedila su uvodna obraćanja doc. dr. sc. Ines Skelac , prodekanice Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, Zorice Gregurić , predsjednice Centra za potporu i inkluziju u zajednici, te Matije Žugeca , glavnog tajnika Hrvatske zajednice inovatora.

Nakon pozdravnih govora prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga , predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, moderirao je Okruglim stolom “Integracija pristupa mentalnom zdravlju - suradnja, ljudska prava i zajedničke strategije”. Sudionici Okruglog stola bili su:Ermina Lekaj Prljaskaj, mag. iur., posebna savjetnica ministra vanjskih poslova za zapadni Balkan, Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, izv. prof. dr. sc. Antun Volenik, s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, prof. emeritus Miro Jakovljevića, s Klinike za psihijatriju i psihijatrijsku medicinu KBC Zagreb, Jurica Kravaršćan, dr. med. ravnatelj Doma zdravlja Zagreb Istok, Jelena Mihelj, ravnateljice Doma za starije osobe Dubrava, te Zorice Gregurić, predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara i Centra za potporu i inkluziju u zajednici.

Ermina Lekaj Prljaskajistaknula je važnost integracije albanske manjine u Hrvatskoj, naglašavajući njezinu ulogu u očuvanju identiteta i mentalnom zdravlju . Darijo Jurišić govorio je o pravnom okviru zaštite mentalnog zdravlja osoba s invaliditetom, naglasivši potrebu za daljnjim poboljšanjima i uključivanjem tih osoba u društvene procese.Izv. prof. dr. sc. Antun Voleni k analizirao je vezu između duhovnosti i mentalnog zdravlja, a prof. Emeritus Miro Jakovljevićnaglasio važnost empatije u zaštiti ljudskih prava. Jurica Kravaršćan govorio je o ulozi psihologa u zaštiti mentalnog zdravlja mladih, dok je Jelena Mihelj izložila izazove u radu s osobama s demencijom i važnost međusobne podrške. Zorica Gregurić osvrnula se na utjecaj medija na stigmatizaciju branitelja oboljelih od PTSP-a i ulogu državnih institucija u njihovoj zaštiti. Na okruglom stolu također je predstavljen rad Inkluzivnog karijernog centra Zagreb Istok, koji se bavi osiguravanjem inkluzije i podrške u zapošljavanju, s naglaskom na ljudska prava.

U sekciji „Primjeri dobre prakse“, pod vodstvom Sare Markus, mag. act. soc., koordinatorice Centra za razvoj vrijednosti, predstavljeni su inovativni projekti za zaštitu mentalnog zdravlja i ljudskih prava. Stručnjaci iz različitih sektora izložili su pristupe i projekte usmjerene na dobrobit pojedinca i zajednice, naglašavajući inovativne pristupe i dobre prakse: 1)"Zaštita mentalnog zdravlja u zajednici" -doc. dr. sc. Luka Janeš, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Sveučilište u Zagrebu; 2) „Uloga Inkluzivnog karijernog centra Zagreb-Istok u promicanju ljudskih prava i socijalne inkluzije: Integrirani pristupi osnaživanju osoba s invaliditetom“ - mr.sc. Andreja Marcetić, voditeljica Inkluzivnog karijernog centra Zagreb-Istok; Zorica Gregurić, predsjednica Centra za potporu i i inkluziju u zajednici 3) Mentalno zdravlje i art terapija – predstavljanje priručnika “Likovni poticaji i izazovi - metodika likovne kulture za rad s djecom s teškoćama” – Ivana Ježić, prof., Centar za autizam; 4) Art terapija i iskorištavanje preostalih potencijala kod osoba s teškoćama u razvoju, Katica Perković, dipl.odgajatelj; 5) Sveobuhvatan pristup procjeni mentalnog zdravlja i oporavka - prikaz kormila oporavka – Marijana Bavčević, specijalist i peer stručnjak, i Slađana Štrkalj Ivezić, psihijatar, Klinika za psihijatriju "Vrapče"; 6) Predstavljanje Savjetovališta za demencije DZ Zagreb Istok – Sanja Klajić Grotić, dr. med., voditeljica Savjetovališta za demencije; 7) Stres i burnout njegovatelja i strategije prevencije – dr. med. Tajana Lovnički-Kontent, Ambulanta Njegoševa, DZ Zagreb i Peščenica; 8) Očuvanje mentalnog zdravlja kroz suradnju odgojno-obrazovnih i zdravstvenih ustanova te ustanova socijalne skrbi, Martina Trnčević, Ivana Pišćenec, Ljerka Armano, Škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb; 9) Inovativni pristup mentalnom zdravlju: Novi modeli ostvarivanja ljudskih prava i dobrobiti kao inspiracija za budućnost, Monika Lovrek Seničić, mag. med. techn., Škola za medicinske sestre Vinogradska, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Gordana Major, mag. med. techn., Škola za medicinske sestre Vinogradska; 10) Lions Quest program: Vještine za djelovanje i društveno korisno učenje kao potpora mentalnom zdravlju učenika, Maja Postoglu, prof. soc. ped., savjetnik, Srednja škola – Centar za odgoj i obrazovanje; 11) Uloga stručnjaka u zaštiti mentalnog zdravlja osoba starije životne dobi – Ivana Vratan, dipl. soc. radnica, Dom za starije osobe Dubrava-Zagreb; 12) Utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje–Ivana Vukšić, prof., ravnateljica Učeničkog doma Tina Ujevića; 13) Umjetna inteligencija u obrazovanju i utjecaj na mentalno zdravlje – Nenad Pavlinić, prof., ravnatelj Industrijske strojarske škole Zagreb; 14) Mentalno zdravlje kao ljudsko pravo: Izazovi i mogućnosti tijekom srednjoškolskog obrazovanja – Iva Bojčić, prof., Kristinka Lemaić, inž. stroj, Industrijska strojarska škola Zagreb; 15) Primjeri dobre prakse u poticanju inkluzivnog okruženja u strukovnim školama: Projekti usmjereni na ljudska prava i mentalno zdravlje učenika –Martina Jerković, univ. spec. oec., Srednja škola Ivana Meštrovića Drniš, Drniš, Poljana 1; Melita Todorović, univ. spec. oec., Druga srednja škola Beli Manastir, Beli Manastir, Školska 3; Olivera Stojaković, dipl. ing., Prva srednja škola Beli Manastir, Beli Manastir, Školska 3; 16) Povezivanje za dobrobit: Podizanje svijesti o ljudskim pravima i mentalnom zdravlju kroz eTwinning aktivnosti – Ana Marketin-Sedlar, prof. savjetnik, Snježana Klarić, prof.savjetnik, Strojarska i prometna škola Varaždin; 17) Promicanje ljudskih prava i briga za mentalno zdravlje u osnovnoj školi, Mirta Balog Lovreković i Ana Novotny, Osnovna škola dr. Vinka Žganca, Zagreb; 18) Zaštita mentalnog zdravlja osoba s invaliditetom – Sara Markus, mag. act. soc., Centar za razvoj vrijednosti; 19) Zelena učionica kao primjer psihološke otpornosti učenika u strukovnoj školi, Ružica Lončar, prof. geografije, izvrstan savjetnik, I. tehnička škola Tesla; 20) Zaštita ljudskih prava i mentalnog zdravlja u radnom okruženju – mr. sc. Andreja Marcetić, voditeljica Inkluzivnog karijernog centra Zagreb-Istok, Vijeće za prevenciju VGČGD; 21) Uloga vijeća gradske četvrti u univerzalnoj prevenciji i zaštiti mentalnog zdravlja i ljudskih prava – Luka Holjevac, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava

Konferencija "Ljudska prava i mentalno zdravlje u 21. stoljeću" naglasila je mentalno zdravlje i inkluziju kao osnovna ljudska prava koja omogućuju ostvarivanje punog potencijala pojedinaca. Razmatrane su dobre prakse u obrazovanju, socijalnoj skrbi i zdravstvu, te inovativni pristupi poput novih tehnologija i umjetničkih terapija. Jedan od ključnih zaključaka bio je da inkluzija nije samo moralni imperativ, već temelj za dobro mentalno zdravlje. Pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvu mora biti osiguran svim građanima, a osobe s invaliditetom i marginalizirane skupine trebaju biti uključene u društvene procese kako bi se poboljšalo njihovo mentalno zdravlje. Stručnjaci su naglasili potrebu za razvojem edukacijskih i zdravstvenih programa koji stavljaju mentalno zdravlje u središte društvene politike. Sudionici su također pozvali na jačanje međusektorske suradnje i razvoj inkluzivnih politika koje omogućuju ravnopravno sudjelovanje svih članova društva, osobito osoba s invaliditetom.

Na kraju, mr. sc. Andreja Marcetić pozvala je na nastavak dijeljenja ideja putem platformi otvorenih nakon konferencije, uz potvrdu vizije Hrvatske 2030. godine kao konkurentne, inovativne i sigurne zemlje s jednakim prilikama za sve.