INTERVJU ZVONIMIR VIDUKA: SPECIJALIZACIJA I INOVACIJE KLJUČ SU USPJEHA DOMAĆIH TVRTKI

12.07.2014





Zvonimir Viduka, Altpro d.o.o.

Više od 800 proizvoda koji se uspješno izvoze na šest kontinenata, stotinjak zaposlenih u dva proizvodno-razvojna centra u Odri pokraj Zagreba i Vrbovcu te konstantno ulaganje u razvoj i inovacije - ovako bismo ukratko opisali jednu od najuspješnijih domaćih inovativnih tvrtki koja ove godine obilježava 20. godišnjicu postojanja - tvrtku Altpro. O njihovom putu do uspjeha, inovacijama kojima osvajaju svjetska tržišta i gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj razgovarali smo s vlasnikom tvrtke, poznatim inovatorom, a od nedavno i novim predsjednikom Udruge vitezova hrvatskog inovatorstva, Zvonimirom Vidukom.

Inovacije i proizvodi Altproa ne ostaju u ladicama već se redovito komercijaliziraju. I u ovom trenutku na tržištu je čak nekoliko vaših novijih inovacija.

Tako je, baš ćemo ovaj mjesec predstaviti jednu od naših zadnjih inovacija na koju smo ponosni. Riječ je o HOT BOX-u, sustavu za nadzor temperature osovinskih ležajeva kočionih diskova i oboda kotača željezničkih vozila. Sustav je razvijen u suradnji s jednom svjetskom tvrtkom i ima potporu hrvatske željezničke infrastrukture. Cilj mu je spriječiti nesreće na željeznicama. Još uvijek je aktualan i naš sustav željezničko-cestovnog prijelaza, to je inovacija RLC 23 za koju smo dobili nagradu na ARCI, međunarodnom sajmu inovacija u Zagrebu. Ovu smo inovaciju komercijalizirali i dobili međunarodno priznate certifikate, a krenuli smo i u izvoz u više zemalja svijeta. Osobito su nam značajne Južna Afrika, Kina, Indonezija. Povezali smo se s hrvatskim tvrtkama i napravili klaster koji sada uz ovaj proizvod nudi i čitavu paletu dodatnih proizvoda. Posljednjih godinu dana radili smo i na uvođenju jedne, rekao bih, svjetske inovacije, proizvoda kakav dosad nitko u svijetu nije razvio, metro senzora. Već smo dobili narudžbu za opremanje pariškog metroa, a zajedno s partnerima u Japanu uskoro će i opremanje jednog od najvećih lučkih gradova jugoistočne Azije.

Koliko je dug taj put od ideje do komercijalizacije i prodaje?

Naši proizvodi relativno brzo zažive. Od razvoja do testiranja kod kupaca prođe otprilike tri godine. Prosječno vrijeme razvoja proizvoda je dvije do tri godine, dok samo uvođenje na tržište može potrajati do pet godina. Kad govorimo o ozbiljnom industrijskom proizvodu onda on otprilike u desetoj godini potpuno zaživi i donosi dobit. Dakako postoje i takozvane brze inovacije, proizvodi koji brzo izlaze na tržište i već u godini dana ga preuzimaju konkurenti. Osobno smatram da naše tvrtke nemaju šanse s takvim inovacijama, obično potroše svoje resurse, i ljudske i financijske, a bez većeg rezultata.

Na kojim se sve tržištima mogu pronaći vaši proizvodi? Kakvi su planovi za daljnje širenje?

Ove smo godine došli do brojke od 41 zemlje u kojima se nalaze naši proizvodi. To su s jedne strane zemlje Europske unije poput Francuske, Slovačke, Poljske, Španjolske, Velike Britanije. Moram reći da se poslovanje s europskim zemljama poboljšalo otkad smo članica Europske unije i otkad su se otvorile granice. Ipak, najviše smo prisutni na azijskom tržištu, u Indoneziji, Kini, Indiji i Tajlandu. U posljednje vrijeme okrenuli smo se i američkom, afričkom i australskom tržištu i tu se sada želimo dokazati i pojačati svoju prisutnost. Nedavno smo dobili veliku priliku testirati jedan svoj proizvod kod kupca u Houstonu. Puno radimo i na međunarodnom marketingu, što kroz predstavljanje na sajmovima inovacija, što kroz prezentaciju na specijaliziranim sajmovima. Sada se spremamo na najveći svjetski sajam u našoj industriji koji će se u rujnu održati u Berlinu, a u studenom nastupamo i na najvećem sajmu u Aziji, onom u Bangkoku. Plan je naravno nastaviti raditi na marketingu, ali prvenstveno na razvoju. Ovih dana ovdje u Odri otvaramo svoj veliki razvojni laboratorij s 15 inženjera koji će se baviti isključivo razvojem novih proizvoda prema zahtjevima svjetskog tržišta.

Već ste deset godina član UNIFA-e, zajednice željezničke proizvodne industrije Europske unije kao prva tvrtka primljena u tu organizaciju izvan EU. Sektorska analiza EU-a svrstala vas je među 22 globalna lidera u proizvodnji signalno-sigurnosne opreme i našli ste se uz bok poznatim kompanijama poput Siemensa, Bombardiera, Toshibe. Dobitnici ste brojnih nagrada i priznanja. Koja je tajna uspjeha?

Bit je specijalizirati se u područjima u kojima možeš biti jači i konkurirati divovima. U svjetskoj industriji opremanja željeznica dominira sedam velikih multinacionalnih kompanija, mi smo se potrudili pronaći nišu u kojoj i mi možemo zauzeti značajno mjesto. Tako smo se specijalizirali za dvije niše, ATP sustave za željeznička vozila i sigurnosnu infrastrukturu i ta područja konstantno inoviramo. Bez ulaganja u istraživanje i razvoj novih proizvoda, ne možete opstati na tržištu. Pronašli smo partnere u svijetu i pokazali da ima prostora za hrvatsko znanje, mehaniku, elektroniku i softver.

Poznato je da ste velik zagovornik korištenja hrvatske pameti, točnije reindustrijalizacije Hrvatske i stvaranja inovativnih izvoznih poduzetnika za koje vjerujete da imaju šansu na svjetskom tržištu.

Gledajte, u svijetu postoji jasna diferencijacija poduzetništva - razvojno, reproduktivno i trgovačko poduzetništvo. Kod nas za razliku od uspješnih zemalja nedostaje rast razvojnog poduzetništva. Dugo godina u Hrvatskoj se provodila supstitucija domaće proizvodnje, potican je uvoz i sada imamo narušen, kako ga ja zovem, gospodarski ekosustav. Premali broj ljudi bavi se razvojnim poduzetništvom odnosno proizvodnjom, a oni koji se time i bave nemaju zaštitu na domaćem tržištu i to je danas možda jedan od najvećih problema za proizvođače. Država svojom regulativom mora štititi svoje tržište i domaće tvrtke, jer ako ste se prisiljeni boriti i braniti na domaćem tržištu, ne možete napadati strano tržište čije osvajanje je često dugotrajan i vrlo skup proces. S druge strane moramo razviti i svijest naših ljudi o domaćim proizvodima. Oni moraju biti svjesni da te proizvode stvaraju i od njih žive njihovi rođaci, susjedi, prijatelji. Taj gospodarski nacionalizam postoji svugdje u svijetu, u Njemačkoj, Americi, Kini i važan je za razvoj naših tvrtki i naših proizvoda. Previše je domaćih tvrtki koje rade bez domaće podrške i još k tomu imaju teret zaduženja zbog kojeg su i njihovi proizvodi manje konkurentni od onih iz drugih zemalja.

Kako te probleme riješiti? Svojevremeno ste u Udruzi vitezova hrvatskog inovatorstva, čiji ste nedavno postali predsjednik, inicirali osnivanje Državne izvozne agencije.

U ovoj udruzi koja okuplja domaće inovativne tvrtke smatramo da je jedna ovakva agencija od važnosti za opstanak države. Za razliku od drugih zemalja gdje takve institucije postoje, u Hrvatskoj se trenutno nekoliko institucija bavi izvozom, od HBOR-a, Hrvatske gospodarske komore, ministarstava i svaka od tih institucija djeluje kao otok između kojih nema trajektnih linija pa je poduzetniku teško dobiti brzu, jednostavnu i jeftinu pomoć. Sposobnih ljudi u državnom sustavu koji podržavaju proizvodnju i izvoz ima puno i svi smo mi pronašli te pojedince s kojima i komuniciramo. No podržavanje nečega što je važno za opstanak države ne smije biti stvar pojedinaca u sustavu, već stvar sustava i tu mi poduzetnici želimo napraviti promjene. Bez povezivanja i sustavne podrške domaćem gospodarstvu okrenutom inovacijama ne možemo napredovati, i tu ne mislim samo na birokratski aparat već i naše fakultete i institute koji bi morali pomoći inovatorima i gospodarstvu.

Spomenuli ste institute i znanstvenu zajednicu. U posljednje se vrijeme sve više govori o suradnji znanosti i gospodarstva. Ima li tu kakvih pozitivnih pomaka?

Pozitivan pomak je to da se počelo o tome govoriti. Opet moram reći, za razliku od razvijenih zemalja poput jedne Njemačke gdje su svi na usluzi proizvođaču, mi imamo sustav koji je potrošio velika sredstva i još uvijek troši na skupu opremu na fakultetima i institutima, a nekakvih konkretnih rezultata od toga nema. Zašto to ne bi bilo na raspolaganju hrvatskim inovatorima i proizvođačima? Kada nešto trebam testirati idem u Sloveniju ili Beč, jer ću za istu uslugu u Hrvatskoj morati potrošiti puno više vremena i novaca. A bilo bi sasvim logično i dobro i za mene i za neki institut da to mogu napraviti u svojoj zemlji.

Spomenuli smo da ste na posljednjoj skupštini Udruge vitezova hrvatskog inovatorstva izabrani za predsjednika udruge. Ondje ste najavili da će se udruga orijentirati upravo na pomoć inovativnim poduzetnicima u Hrvatskoj.

Tako je, cilj svih nas u udruzi vitezova jest promijeniti trenutnu situaciju u kojoj je inovator, koji potencijalno ima inovaciju koja može zaposliti velik broj ljudi, prepušten sam sebi, ne zna kome se obratiti, gdje dobiti podršku, gdje ispitati svoj proizvod. Svoje znanje i iskustvo u stvaranju novih proizvoda, stvaranju tvrtki i osvajanju stranog tržišta želimo podijeliti s drugim inovatorima, poduzetnicima, ali i državom. Aktivno ćemo lobirati na stvaranju inovativnog izvoznog poduzetništva u suradnji s državom u smislu otvaranja državnog sustava, a pritom mislim i na gore spomenutu znanstvenu zajednicu i njihovo otvaranje prema inovatorima i poduzetnicima. Zalagat ćemo se i za to da se u neiskorištenim državnim nekretninama formiraju tehnopolisi i inkubatori gdje će inovatori dobivati podršku za razvoj svojih ideja, ali na temelju jasno postavljenih kriterija. Treba biti svjestan da nisu sve ideje i inovacije iste. Potrebno je prepoznati one koje mogu zaposliti veći broj ljudi i donijeti opću korist države odnosno one koji imaju multiplikativan efekt. Upravo u tom prepoznavanju ključnu ulogu mogu imati već iskusni poduzetnici. Tako ćemo stvarati nacionalne gospodarstvenike koji će nastaviti ulagati u Hrvatskoj.

Linkovi


Kontakti

Udruga inovatora Hrvatske
Dalmatinska 12 10 000 Zagreb
Tel: +385 1 4886 540
Fax: +385 1 48 46 433
E-mail: uih@inovatorstvo.com
OIB:69872404259