Dolaskom na mjesto predsjednika, dr.sc. Alireza Rategar dao je novi zamah Svjetskoj federaciji nacionalnih organizacija inovatora IFIA. Ovaj mladi inovator s devet patentnih zaštita i velikim brojem nagrada i priznanja, obnaša i mjesto predsjednika Prvog iranskog instituta istraživača Islamske Republike Iran, a iza njega su i tri objavljene knjige na temu razvoja kreativnog i inovativnog društva. Redoviti je gost u Hrvatskoj, a sudjelovanje na nedavno održanoj Međunarodnoj izložbi ARCA u Zagrebu bio je povod da s njime porazgovaramo o stanju inovatorstva i planovima IFIA-e u narednom razdoblju.
Vaša vizija IFIA-e i njene zadaće u svijetu? Koji su Vam planovi za dalje, posebice za sljedeću godinu?
Kao predsjednik krovne organizacije činim najbolje što mogu da bi se osigurala zaštita prava inovatora kao pokretačke snage prosperiteta društva i pojedinaca. Da bi se ciljevi IFIA-je realizirali, poput primjerice poboljšanje statusa inovatora, pokušavam biti osobno prisutan na većini međunarodnih događanja. Na taj način želim pokazati svoje iskreno poštovanje prema inovatorima, ali i iskoristiti ta događanja za sastanke na kojima nastojim ukazati na važnost financijskih potpora inovatorima od strane njihovih vlada. Skrenuo bih pažnju na potporu koje je IFIA dala provedbi Programa potpore inovatorima koji je predstavila Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo - WIPO. Glavni cilj ovog programa je obuka inovatora u skiciranju patetnih aplikacija da bi se izbjegli visoki troškovi koje, često neinformirani, inovatori plaćaju patentnim zastupnicima. Projekt će uskoro biti pokrenut i to kao pilot projekt u Maroku i na Filipinima. Cilj mi je i proširenje aktivnosti IFIA-je na međunarodnoj razini te uspostavljanje aktivne suradnje s UN organizacijama kako bi se mogućnosti za članove IFIA-e poboljšale. Do sada smo uspjeli reaktivirati suradnju s Europskim patentnim uredom - EPO, Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo - WIPO i Organizacijom UN-a za industrijski razvoj – UNIDO. Siguran sam da će ta suradnja biti plodonosna i za nas i za njih.
Vašim dolaskom na mjesto predsjednika uvelike se povećao i broj članova IFIA-e. Koliko danas članova brojite?
Tako je, izuzetno mi je drago da se tijekom kratkog razdoblja mog predsjedničkog mandata, 40 članova prvi put pridružilo ili reaktiviralo svoje članstvo u organizaciji. Ponosno mogu reći da IFIA danas ima čast biti neprofitna organizacija s više od 120 članova iz čitavog svijeta.
Jedan od važnih projekata je osnivanje IFIA Centra za prijenos tehnologije (Technology Transfer Centre) u Švedskoj? O čemu je konkretno riječ i u kojoj je fazi taj projekt?
IFIA-in Centar za prijenos tehnologije (TTC) je jedno od najažurnijih rješenja za konstantni problem komercijalizacije inovacija. Da bi inovatori komercijalizirali svoje inovacije, trebaju sudjelovati na većini međunarodnih izložbi u nadi da će pronaći proizvođača, a TTC je sastavljen od široke mreže proizvođača, poslovnih ljudi, distributera, dioničara i inovatora iz raznih zemalja koji razmatraju prijave inovatora za komercijalizaciju inovacija. Centar je osnovan i sada planiramo osnovati urede u Koreji i drugim zemljama koje imaju dovoljno potencijala da ih aktiviraju kako bi olakšale proces komercijalizacije inovacija za veću grupu inovatora.
Na nedavno održanom Kongres IFIA-e u Švedskoj doneseni su zanimljivi zaključci. O čemu je riječ i predstavljaju li oni trenutno glavne probleme inovatorstva?
Zapravo, glavni razlog formiranja Međunarodne IFIA skupštine je objava zajedničkih zabrinutosti inovatora i nalazak rješenja. Glavni zaključak skupštine sažet je u pet glavnih točaka. Jedna od glavnih zabrinutosti IFIA-e i njenih članova jest financiranje inovacija. Tako se uglavnom financiraju sveučilišta, akademije i drugi vladini inovativni centri, a tek nešto manji dio financija odlazi samostalnim inovatorima. Istovremeno, velik postotak inovacija, oko 80%, dolazi od neovisnih inovatora, a samo 20% od akademskih djelatnika. Nadalje, kritizirana je dodjela Nobelove nagrade, budući da inovatori smatraju kako se ne dodjeljuje prema Nobelovoj želji. Upućen je stoga apel Nobelovoj komisiji za reviziju kriterija dodjele nagrade u želji da se više uzimaju u obzir inovatori kao mogući laureati.
Gdje je Hrvatska kada govorimo o inovacijama?
Udruga inovatora Hrvatske je definitivno među najaktivnijim udrugama glede međunarodnih izložbi, radionica i općenito potpore inovatorima te davanju mogućnosti inovatorima da se predstave na međunarodnom tržištu. Ipak, smatram da Hrvatska država nije primjereno iskoristila svoje potencijale i mogla bi biti puno razvijenija. Vlada RH je odgovorna za promicanje inovativne kulture i inovacija i zadaća joj treba biti dodatno pružanje potpore inovatorima.
Vaša poruka za kraj?
U završnoj riječi, želio bih govoriti o onome što zemlju čini inovativnom. Vjerujem da su uvažavanje i pozornost javnosti najodlučniji čimbenik u određivanju onog što će biti bitno i kojim će se putem voditi buduće generacije neke zemlje. Na primjer, sport je među najomiljenijim aktivnostima kod svih naroda. U centru je pozornosti i o tome se vodi briga te smo svjedoci njegove popularnosti i razvitka. Kada bi se ista pozornost i energija poklanjala inovacijama, imali bismo i isti rezultat na ovom polju. Sjeme inovacija mora se posijati, zalijevati i voditi briga o njemu - ono onda postepeno raste, pušta korijenje, cvjeta i širi se na okolna područja. Imajući ovo na umu, smatram da ne samo određena grupa ljudi, već svi trebaju osjećati odgovornost za stvaranje prikladnog usmjerenja, reći ću trendova, među dolazećim generacijama kako bi se osigurala uspješna budućnost.
English
