Kolumna Zorana Barišića: One su mijenjale svijet - inovatorice kroz povijest

22.11.2017

Već dulje osjećam potrebu posvetiti tekst ženama inovatoricama kroz povijesnu prizmu. Na to su me nagnala dva razloga: tradicionalno zanemarivanje njihovog doprinosa i uloge u stvaranju inovacija ključnih za razvoj čovječanstva (u svim aspektima pa i onom „tehničkom“, koji je rezerviran za muški dio populacije) te tragične sudbine kroz koje su (kao „drugotne“) mahom prolazile.

Poticaj mojoj nakani značajno je doprinjeo i članak Ivice Raguža u Glasu koncila iz kolovoza ove godine pod naslovom “Žene su danas neposlušne i uporno traže jednakost! One su drugotne, dok su muškarci prvotni!”

U prethodnim kolumnama koje su se bavile poviješću događanja i osoba vezanih uz svijet inovatorstva u pravilu sam se susretao s problemom kronologije. Premda je kad su u pitanju inovatorice imenom i prezimenom za mene prva i ujedno najdraža bila Hypatija, započnimo povijesnu šetnju nepoznatim sumerskim ženama u Mezopotamiji koje su prije cca 6000 godina izumile, ni više ni manje, pivo i time „prvotnima“ učinile život kudikamo ljepšim. Tada je, uz što je zapisan prvi recept za pivo, postojala i prava božica piva, izvjesna Ninkasi.


Slijeva: Ninkasi, Ninkasi nakon 2-3 ispijene pive










HYPATIJA

Hypatija je nedvojbeno bila najumnija žena svoga doba, cijenjena matematičarka, astronomkinja, filozofkinja rođena, a gdje drugdje, nego u Alexandriji oko 370 g.n.e. Otac joj je bio poznati učenjak Theon. Budući je bila „poganka“, predstavljala je trn u oku lokalnoj kršćanskoj (koptskoj) zajednici, a napose Aleksandrijskom biskupu Ćirilu. Bilo kako bilo, pisana svjedočenja tvrde da je svjetina, poticana od dotičnog Ćirila, Hypatiju nasilno odvukla u crkvu, skinula i kamenovala koristeći pritom sve što im je palo pod ruku. Njezine ostatke su spalili i sve to 415 godine n.e., samo stotinjak godina nakon Milanskog edikta.

Hypatija je u svom bogatom premda kratkom životu bila autorica mnogih inovacija od kojih je najvažniji astrolab, ručni uređaj namijenjen astronomima i navigatorima. Za filmofile podatak da je o Hypatiji 2009. godine snimljen osrednji Amenábarov film „Agora“ s glavnom glumicom Rachel Weisz.


Slijeva: Hypatija, pogubljenje Hypatije, astrolab

ADA LOVELACE (1815.-1852.)

Ada Lovelace bila je engleska matematičarka koja je prva napisala kompjuterski algoritam i stručni krugovi je slave kao prvog programera. Za sladokusce spomenimo da je Ada bila jedino, službeno priznato, dijete Lorda Byrona.


Ada Lovelace













LETITIA GEER (1852.-1935.)

Današnja medicina naprosto je nezamisliva bez injekcije (ili šprice). Špricu je izumila Letitia Geer 1889. godine.


Letitia i njezina šprica...













MARGARET A. WILCOKS (1838.-?)

A sad o jednoj dami koja se drznula uči u svijet koji muškarci drže svojim ekskluzivnim dvorištem, svijet automobilizma. Margaret, inženjerka strojarstva izumila je 1893. grijač u automobilu koji zrak zagrijan opstrujavanjem oko motora usmjerava na smrznute prstiće (naravno, muškog) vozača i pridružene mu suputnice i suputnike!


Margaret Wilcocks i njezin grijač za automobile











MARY ANDERSON (1886.-1953.)

Kad smo već kod automobila, spomenut ćemo još jednu inovatoricu, Mary Anderson, koja je izumila automobilske brisače stakla. Njezinu inovaciju poznate tvrtke su odbile uz komentar „ne smatramo da Vaša inovacija ima komercijalnu vrijednost“. Nakon isteka patentnih prava Cadillac je prvi uveo brisače kao standardnu opremu 1922. godine.


Mary Anderson i njezin prvi dizajn brisača













BEULAH LOUISE HENRY (1887. – 1973.)

“Ja inoviram jer ne mogu drugačije!” često je isticala Beulah Louise. Beulah je bila (ako ne i jedina) žena za koju se može tvrditi da je slovila kao profesionalni inovator. Vlasnica je 49 patenata i od njih je (dobro) živjela. Za života dobila je nadimak: gospođa Edison!


Beulah i jedna od njezinih inovacija: otvarač konzervi










ELIZABETH MAGIE (1866.-1948.)

Elizabeth je 1904. godine zamislila prvu novovjeku (ako izuzmemo šah, go ili slične tradicionalne igre) planetarno poznatu igru Monopoly. 30 godina kasnije njezinu ideju bezočno je oteo i komercijalizirao jedan „gospodin“, a Elizabeth je pri tome „odgovarajuće“ obeštećena s 500 USD. Premda je igru zamislila kao kritiku predatorskog kapitalizma, sama je postala žrtvom istog sustava.


Monopoly Elizabeth Magie












MARIA BEASELY (1847.-1904.)

Od Elizabeth Magie daleko je bolje prošla Maria Beasely. Maria je jednog dana 1882. došla na ideju kako spasiti brodolomnike ili utopljenike. Naime, Maria je izmislila splav za spašavanje. Bila je istaknuta inovatorica i poduzetnica, vlasnica 14 patenata i pod stare (da se ljepše izrazim zrele) dane postala je bezobrazno bogata.


Maria Beasely i njezina splav za spašavanje














JOSEPHINE COCHRANE (1839.-1913.)

Josephine je bila u svakom pogledu izuzetna žena. Osim što je 1887. izumila perilicu suđa, svoj je izum ponudila vlasnicima hotela i restorana obilazeći ih bez muške pratnje (oca, brata ili muža) što je tada izazivalo javnu sablazan. Josephine je i sa 73 godine osobno prodavala svoje strojeve, a njezina kompanija prerasla je u današnjeg globalnog igrača Whirlpool Corporation.


Ovako je izgledala perilica suđa i Josephine Cochrane










MARGARET KNIGHT (1838.-1914.)

Ova žena briljantnog uma izumila je, među ostalim, stroj za proizvodnju, tako jednostavnog, ali u svakodnevnom životu dame koja drži do sebe nezaobilaznog proizvoda, papirnate vrećice. Izaći iz butika bez vrećica s natpisima raznih pomodnih brendova i statusnih simbola danas je nezamislivo! Margaret je spasila kako žensku tako i mušku populaciju olakšavši im svakodnevno tegljenje potrebnih i nepotrebnih stvari, te stvorila htjela, ne htjela konzumentsko društvo.

Ova prelijepa žena bila je slavljena kao najznačajnija inovatorica 19. stoljeća, a osim navedene, bila je autorica niza drugih inovacija. Zanimljiva priča odigrala se oko patentne zaštite stroja za izradu vrećica. Vlasnik radionice u kojoj je izradila prototip stroja ukrao je njezin dizajn i patentirao ga kao vlastitu inovaciju. Nakon dugotrajne pravne bitke, Margareti je ipak priznat patent.


Margaret Knight i Margaretin prototip stroja za izradu papirnatih vrečica

ANNA CONNELY (1838.-1924.)

Stotine, ako ne i tisuće ljudi u Americi svoje živote duguju Anni. Ona je 1887. dizajnirala vanjsku platformu s pomičnim stepenicama (česta kulisa u holivudskim filmovima). Danas su ove platforme u romantičnim četvrtima velikih američkih gradova možda i važniji kao mjesta druženja okorjelih pušača.


Anna Connely i njezine pomične stepenice











MARIE CURIE (1867.-1943.)

Svakako jedna od najpoznatijih i najpopularnijih žena u znanosti svih vremena je Marie Curie. Prva žena dobitnica Nobelove nagrade i to dvije: jednu za fiziku i drugu za kemiju!


Marie Curie u svom pokretnom rendgenu

Premda se o njezinom doprinosu znanosti u području radioaktivnosti uglavnom sve zna, ja bih ovdje istaknuo njezinu duboko humanu životnu misiju o kojoj se rijetko govori. Naime, Marie je tijekom I. svjetskog rata izumila pokretni rendgenski aparat na vozilu i tako omogućila terensku dijagnostiku te spasila mnoge živote. Kamion s rendgenom sama je vozila jer je u međuvremenu naučila „šofirati“ upravo s tom namjerom.

Što se tiče Nobelove nagrade za fiziku koju je trebala podijeliti s mužem Pierrom i Henrijem Becquerelom u prvom je trenu Komitet za dodjelu Nobelove nagrade odbio inicijativu zbog toga što je nominirana Marie bila žena. Umrla je kao patnica od posljedica izloženosti zračenju.




Solvay konferencija onovremenih najznačajnijih svjetskih znanstvenika 1911. Samo je Marie nazočila Konferenciji kao jedina žena (druga do Einsteina u prvom redu)










GRACE HOPPER (1906.-1992.)

Počnimo od kraja: Grace Hopper je bila američka admiralica po kojoj je ime dobio i jedan od najnovijih razarača američke ratne mornarice USS Hopper.

Inače, kompjuterska programerka koja je sa svojim timom osmislila prvi kompajler za programski jezik (prevoditelj govornog u računalni jezik). Ovaj kompajler bio je preteča Common Business Oriented Language, znalci ga prepoznaju pod akronimom COBOL.

Budući je za života doživjela iznimna priznanja u vojnoj hijerarhiji američke mornarice, nije isključeno da je njen doprinos inovativnim tehnologijama dvojne namjene bio puno veći, o čemu će se doznati kad se jednog dana otvore arhive.


Grace Hopper, USS Hopper








HEDY LAMARR (1913.-2000.)

Za one koji misle drugačije, ova je dama bila živi dokaz da lijepo lice ne isključuje izvanredan um. Hedy Lamarr, tiha patnja mnogih muškaraca, filmska diva 30-tih godina prošlog stoljeća, da nije slavu stekla legendarnim filmovima, poput Extasya ili Samsona i Dalile, sigurno bi bila slavljena kao jedna od značajnijih inovatorica u povijesti i to, zamislite, u području komunikacijskih tehnologija.

Naime, ona je idejni začetnik koncepta tzv. „frekventnog skoka“, standardne procedure u zaštiti komunikacija, koji je patentirala u suradnji s avangardnim muzičarem Georgom Antheilom 1941. godine. Spomenut ću usput da od svojeg patenta nije zaradila niti centa.


Hedy Lamarr, Patentna prijava „Secret Communication System“ H.L. i G.A









ROSALIND FRANKLIN (1920.-1958.)

Evo jednog primjera slučajne ili namjerne krive atribucije! Premda se otkriće dvostruke zavojnice tzv. DNA pripisuje Jamesu Wotsonu i Francisu Cricku koji su za to dobili i Nobela za fiziologiju 1962. Godine, istina je da je za otkriće DNA poglavito zaslužna britanska biologinja Rosalind Franklin koja je prva fotkala DNA koristeći tzv. rendgensku difrakciju. Priča dalje kaže da su njezini odmetnuti kolege snimku pokazali gore navedenoj „gospodi“ koji su se brže bolje okitili tuđim perjem. Priznanja su stigla na žalost posthumno i premda je bilo inicijativa da joj se posthumno dodijeli Nobelova nagrada, cijeli je slučaj prekrio zaborav, a povijest će i nadalje pamtiti lažnjake.

Rosalind je neku vrstu besmrtnosti ostvarila predstavom Photograph 51 u Londonskom teatru Noel Coward Thatre u kojoj ju je ovjekovječila neponovljiva Nicole Kidman.


Rosalind, Nicole kao Rosalind u predstavi Photograph 51












STEPHANIE KWOLEK (1923.-2014.)

Stephanie Kwolek je bila američka kemičarka koja je izumila, dovoljno je reći, Kevlar. Godine 1994. je ušla u The National Inventors Hall of Fame kao jedna od 113 najpoznatijih američkih inovatora. Ovo napominjem i kao ideju za moguće osnivanje slične institucije u Hrvatskoj koja bi čuvala uspomenu na sve izvrsne hrvatske žene i muževe.


Stephanie Kwolek

























SHIRLEY JACKSON (1946.)

Shirley Jackson bila je prva afroamerikanka koja je je na prestižnom MIT (Massachusetts Innstitute of Technology) „zaradila“ doktorat. Za one koji to ne znaju, znanstvenici s MIT-a su nositelji preko 70 Nobelovih nagrada. Upravo je Shirley, radeći u poznatom Bell Laboratories, ostvarila temeljna otkrića koja su omogućila pojavu fax uređaja, zaslona na dodir, solarnih ćelija, optičkog kabla i još koječega.


Shirley Jackson u mlađim danima













U nedogled bismo mogli navoditi niz drugih žena sjajnog uma kojima dugujemo svašta što u svakodnevnom životu uzimamo zdravo za gotovo.

Na kraju ove povijesne šetnje moram reći i da sam se dugo dvoumio da li navesti sve izvore koje sam koristio pišući ovaj tekst, što bi, ruku na srce, bilo pristojno. No, budući se radi o članku koji nema komercijalni karakter, a još manje predstavlja znanstveni doprinos, odlučio sam ih izostaviti uz ispriku svima čija sam autorska prava ovim možebitno povrijedio. Jednako tako, morao sam drastično suziti vlastiti odabir izvanrednih dama, jer je žena koje su svojim inovacijama mijenjale svijet bilo na desetke tisuća. Moj izbor je krajnje subjektivan i nikako ne predstavlja objektivnu prosudbu prema bilo kojem kriteriju. Izostavljajući sve one koje su itekako zaslužile biti na „mojoj“ listi ovime im (ne)svjesno nanosim nepravdu, no čitatelj ili čitateljica će uvažiti činjenicu da autor ovog teksta kao muškarac (premda prvotan po katoličkoj kategorizaciji) nije baš savršen.

Zoran Barišić

Linkovi


Kontakti

Udruga inovatora Hrvatske
Dalmatinska 12 10 000 Zagreb
Tel: +385 1 4886 540
Fax: +385 1 48 46 433
E-mail: uih@inovatorstvo.com
OIB:69872404259