Hrvatska i dalje, na žalost ne popravlja bitno svoj status u Europskim statistikama kad su inovacije u pitanju. I posljednja nas izvješća svrstavaju na samo dno. A uvjereni smo da možemo bolje. Ne govorimo svako toliko o pojedincima, poduzetnicim, pa i tvrtkama koje uspješno grade svoju sadašnjost i budućnost na vlastitim inovacijama. Gdje je "kvaka"?

Sudeći prema novom izvješću o inovativnosti, The European Innovation Scorebord 2007 (EIS), Europa se sve više približava Sjedinjenim Državama Amerike i Japanu. Pet članica Europske unije, Danska, Finska, Njemačka, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, pri vrhu su inovativnih zemalja poput SAD-a i Japana. U međuvremenu su i druge članice EU približavaju, a tri nove članice unije,Estonija, Češka i Litva, dostići će europski prosjek inovativnosti unutar sljedećeg desetljeća.

Mnogim inovatorima najviše smeta ona najvažnija činjenica koja razlikuje rizični kapital od bankovnog kredita - ulaganje vezano uz ulazak u vlasničku strukturu tvrtke.

Niz uglednih imena iz hrvatskog poslovnog života poprilično je dramatično upozorio na raspravi o inventivnosti održanoj u sklopu prošlotjednih WinDaysa kako smo trenutačno vrlo nisko na svjetskoj ljestvici inovacijskih kapaciteta te, što je još gore, ne činimo ništa posebno da se pomaknemo s tih nezavidnih pozicija.

Glavni grad Mađarske Budimpešta, poljski grad Wroclaw, španjolski Sant Cugat del Valles te Bratislava i Beč zajedno kandidirali su se za sjedište Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), ključnog europskog projekta na području inovacija i obrazovanja, koji bi trebao proraditi idućeg siječnja.

Poslovno znanstvenom klubu cilj je povezati gospodarstvenike i znanstvenike kako bi razvilil novi inovativni proizvod i primijenili nove tehnologije. Hrvatska u istraživanje i razvoj ulaže tek 1,2 posto svog bruto domaćeg proizvoda, dok je cilj Lisabonske strategije povećati udio istraživanja i razvoja u BDP-u na tri posto.

Protekle je godine u cijelom svijetu podneseno 156.600 prijava, od čega svaka treća u Sjedinjenim državama, izvijestila je Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO). Izumitelji u Japanu su i dalje na drugom mjestu, sa 17,8 posto od ukupnog broja podnesenih zahtjeva, a slijedi Njemačka sa 11,6 posto.

Inovatori svoje izume nastoje zaštititi. Tu im je od velike pomoći hrvatska Udruga inovatora, organizacija koja uporno i marljivo nastoji promovirati hrvatski izumiteljski talent po svijetu

Našem gospodarstvu u cjelini neophodno je potrebna temeljita tehnološka obnova, inovativnim iznalaženjem novih proizvodnih rješenja kojima ćemo moći konkurirati na domaćem i svjetskom tržištu. O projektu poticanja inovatorstva razgovarali smo s čelnicima Udruge inovatora Hrvatske predsjednikom Stanislavom Čajavcem, glavnim tajnikom Vojislavom Raušićem i zamjenikom glavnoga tajnika, glasnogovornikom udruge, Pavlom Havličekom.

Novostvorenu imovinu intelektualnog vlasništva uspješne tvrtke povezuju s poslovnim procesima, upravljaju njome i aktivno je upotrebljavaju u donošenju strateških odluka. Zahvaljujući mogućnostima novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija poslovno okruženje temelji se na natjecanju i suparništvu više nego ikada do sada. U tom okruženju nije lako preživjeti a još je teže biti konkurentan.

Ciscovo natjecanje u pronalascima jedno je od niza natjecanja koje posljednjih godina sponzoriraju korporacije, a ciljaju na razvoj i nagrađivanje inovacija. Microsoft tako u sklopu svog Imagine Kupa studentski tim koji najuspješnije koristi tehnologiju za rješavanje problema u stvarnom svijetu nagrađuje sa 25.000 dolara godišnje.