Niz uglednih imena iz hrvatskog poslovnog života poprilično je dramatično upozorio na raspravi o inventivnosti održanoj u sklopu prošlotjednih WinDaysa kako smo trenutačno vrlo nisko na svjetskoj ljestvici inovacijskih kapaciteta te, što je još gore, ne činimo ništa posebno da se pomaknemo s tih nezavidnih pozicija.

Glavni grad Mađarske Budimpešta, poljski grad Wroclaw, španjolski Sant Cugat del Valles te Bratislava i Beč zajedno kandidirali su se za sjedište Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), ključnog europskog projekta na području inovacija i obrazovanja, koji bi trebao proraditi idućeg siječnja.

Poslovno znanstvenom klubu cilj je povezati gospodarstvenike i znanstvenike kako bi razvilil novi inovativni proizvod i primijenili nove tehnologije. Hrvatska u istraživanje i razvoj ulaže tek 1,2 posto svog bruto domaćeg proizvoda, dok je cilj Lisabonske strategije povećati udio istraživanja i razvoja u BDP-u na tri posto.

Protekle je godine u cijelom svijetu podneseno 156.600 prijava, od čega svaka treća u Sjedinjenim državama, izvijestila je Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO). Izumitelji u Japanu su i dalje na drugom mjestu, sa 17,8 posto od ukupnog broja podnesenih zahtjeva, a slijedi Njemačka sa 11,6 posto.

Inovatori svoje izume nastoje zaštititi. Tu im je od velike pomoći hrvatska Udruga inovatora, organizacija koja uporno i marljivo nastoji promovirati hrvatski izumiteljski talent po svijetu

Našem gospodarstvu u cjelini neophodno je potrebna temeljita tehnološka obnova, inovativnim iznalaženjem novih proizvodnih rješenja kojima ćemo moći konkurirati na domaćem i svjetskom tržištu. O projektu poticanja inovatorstva razgovarali smo s čelnicima Udruge inovatora Hrvatske predsjednikom Stanislavom Čajavcem, glavnim tajnikom Vojislavom Raušićem i zamjenikom glavnoga tajnika, glasnogovornikom udruge, Pavlom Havličekom.

Novostvorenu imovinu intelektualnog vlasništva uspješne tvrtke povezuju s poslovnim procesima, upravljaju njome i aktivno je upotrebljavaju u donošenju strateških odluka. Zahvaljujući mogućnostima novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija poslovno okruženje temelji se na natjecanju i suparništvu više nego ikada do sada. U tom okruženju nije lako preživjeti a još je teže biti konkurentan.

Ciscovo natjecanje u pronalascima jedno je od niza natjecanja koje posljednjih godina sponzoriraju korporacije, a ciljaju na razvoj i nagrađivanje inovacija. Microsoft tako u sklopu svog Imagine Kupa studentski tim koji najuspješnije koristi tehnologiju za rješavanje problema u stvarnom svijetu nagrađuje sa 25.000 dolara godišnje.

Hrvatska je po razvijenosti gospodarstva znanja na 39. mjestu među 140 zemalja, što i nije tako loše, ali obeshrabrujuće je da se sporo uzdiže i da je na dnu europske ljestvice. Sudeći prema učestalosti upotrebe fraze "gospodarstvo znanja" hrvatska se ekonomija ubrzano transformira u gospodarstvo znanja, no pitanje je koliko se stvarnost podudara s tim deklarativnim željama.

Udio poduzeća koja imaju inovativne aktivnosti u razdoblju 2004. - 2006. u hrvatskom gospodarstvu prema podacima DZS je 27,7 posto. Inovativna poduzeća češća su u proizvodnom (37,3 posto) nego u uslužnom sektoru gdje su prisutna u manje nego svakom četvrtom poduzeću (22,8 posto).

ZAGREB - udio poduzeća koja imaju inovativne aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu od 2004. do 2006. godine iznosio je 27,7 posto. Analizirajući inovativna poduzeća prema broju zaposlenih uočeno je da inovatora češće ima među velikim poduzećima. Zaključuje se stoga kako su inovativne aktivnosti u velikoj mjeri uvjetovane financijskim resursima i ljudskim potencijalom kojima poduzeća raspolažu.