Sedam prilika za inovacije i jedna hrabra odluka za uspjeh

10.03.2015

Zoran Barišić, član Izvršnog odbora IFIA EXCO

Ako se za neku inovaciju već sada ne može načina primjena, ona je samo iznimna ideja! Poznata je to rečenica briljantnog američkog ekonomskog analitičara Petera Druckera, čovjeka iznimno bogate biografije, istodobno hvaljenog i osporavanog mislioca, predavača i konzultanta u području makroekonomije. Naturalizirani Amerikanac rođen u Beču, svoju je karijeru započeo nakon Prvog svjetskog rata u Njemačkoj, uglavnom kao novinar i predavač na sveučilištu u Frankfurtu. U SAD seli 1943. godine i postaje javno priznat predavač i nezavisni kolumnist. Dovoljno je reći da je u svojoj bogatoj karijeri bio savjetnik, među ostalima, čelnicima General Motorsa, Searsa, General Electrica, IBM-a… Inovacije je smatrao „ozbiljnom disciplinom“, a njegovom definicijom odnosa inovacija i poduzetništva vrijedi se pozabaviti.

Izuzmemo li tzv. „bljesak genija“, većina uspješnih inovacija, prema Druckeru, rezultat su svjesne i svrhovite potrage za novim mogućnostima, a inovativne poslovne ideje proističu iz prilika, od kojih četiri leže unutar poduzetničkog okruženja, a tri u širim društvenim i demografskim trendovima i to:

1. Slučajnostima

2. Zabludama

3. Potrebama procesa

4. Razvoju industrije i tržišta

5. Demografskim promjenama

6. Promjenama percepcije

7. Pojavama novih temeljnih znanja

Slučajnosti - 1930. godine IBM je razvio prvi moderni računovodstveni stroj, prvotno namijenjen bankama. No banke, konzervativne kakve već jesu, nisu bile sklone novotarijama. Kompaniju je tada spasio neočekivani događaj: stroj je prepoznala i kupila The New York Public Library (Njujorška knjižnica), a potom i ostale knjižnice. Naime, u to vrijeme New Deal-a, knjižnice su imale sredstva pa su pokupovale više od stotinjak, do tada neprodanih, strojeva. Petnaestak godina kasnije, kada su svi vjerovali da su kompjuteri dizajnirani isključivo za znanstvene potrebe, poslovni sektor se (opet neočekivano) zainteresirao za stroj koji bi pojednostavio i ubrzao obračune plaća te pojedine knjigovodstvene procese. UNIVAC, koji je tada dominirao kompjuterskim tržištem, prezrivo je zanemario ovu tržišnu nišu, ali ne i IBM, koji je, uočivši priliku, redizajnirao u biti UNIVAC-ov stroj i u slijedećih pet godina… no, ostalo je povijest.

Zablude - Nepodudaranje između očekivanja i rezultata otvara velike mogućnosti inovacijama. Kako bi smanjili troškove, prvih pedesetak godina dvadesetog stoljeća brodogradilišta i brodarske kompanije zajedno su radili na razvoju bržih i energetski učinkovitijih brodova. Unatoč tim nastojanjima tržište pomorskog prijevoza je rapidno padalo. Zašto? Nije plovidba uzrokovala većinu troškova, već boravak i pretovar u lukama! Kad su menadžeri shvatili gdje je problem, rješenje je bilo očito: uvođenje roll-on, roll-off i kontejnerskih brodova koji su drastično smanjili vrijeme pretovara robe. Ovaj pomak, ne u tehnologiji već u shvaćanju problema, doveo je do najvećeg porasta ove gospodarske djelatnosti u povijesti.

Potrebe procesa - Ono što mi danas nazivamo medijima svoje podrijetlo vuče iz dvije inovacije razvijene oko 1890. godine kao odgovor na potrebe procesa. Prva inovacija je linotip Ottmara Mergenthalera koja je omogućila brzo tiskanje novina u ogromnim količinama. Druga je bila tzv. socijalna inovacija modernog oglašavanja prvih (pravih) novinskih izdavača: New York Timesa i New York Worlda. Obje inovacije omogućile su distribuciju propagandnih poruka praktički besplatno, a dobit je dolazila iz objave propagandnih poruka, a tako je, manje - više, i danas.

Razvoj industrije i tržišta - Ovdje možemo govoriti o brojnim, čitateljstvu već poznatim, pričama. Spomenimo samo uspješnice u ICT sektoru. Ono što je Drucker primijetio je da u većini slučajeva brzorastuće kompanije ulažu napore u obranu već zauzetih tržišnih pozicija postojećom gamom proizvoda i usluga, te da rijetko prepoznaju i ne razumiju novonastale tržišne niše. Premda je borba protiv inercije konzervativnih snaga teška i neizvjesna, ova situacija široko otvara vrata kako nezavisnim, tako i inovatorima unutar kompanija.


Peter Drucker (1909-2005)

Demografske promjene - Od vanjskih utjecaja na razvoj inovacija demografski su jedni od najvažnijih. Prema Druckeru, Japanci su najnapredniji u robotici jer su obratili pozornost upravo na demografiju. U 70-im godinama prošlog stoljeća na zapadu se znalo da će doći do eksplozije obrazovanja. Više od polovice mladih ljudi se školovalo, a klasične radne snage bilo je sve manje. Umjesto da uvozi jeftinu radnu snagu, što je bila praksa nekih razvijenih zemalja, Japan je razvijao robotiku kao zamjenu radnoj snazi i zadržao vodeće mjesto u robotici sve do danas.

Promjena percepcije - „Čaša je na pola puna ili prazna“ opisi iste pojave koji podrazumijevaju različite percepcije. Upravo tumačenje iste situacije na različite načine otvara inovacijama velike mogućnosti. Opće je poznato da je napredak medicine rezultirao produžetkom života (čaša je napola puna). Premda je ova činjenica neosporna, kolektivna hipohondrija uzela je maha u cijelom zapadnom svijetu. Strah od boleština nikada nije bio veći. Najedanput, sve izaziva rak ili degenerativne bolesti. Izaziva se dodatan strah (umjesto zadovoljstva koje nam pruža napredak medicinske skrbi i percepcija zdravstva je sasvim drugačija (čaša je napola prazna). Takva ponekad i umjetno stvorena klima dodatno napumpana medijskim senzacionalizmom, otvara mogućnosti inovatorima: od kreiranja novih tiskovina okrenutih zdravlju do industrije dodataka prehrani ili proizvodnje fitnes i (kvazi) medicinske opreme. Za informaciju, industrija fitnesa jedna je od najbrže rastućih industrija u svijetu.

Nova temeljna znanja - Među „povijesnim“ inovacijama, onima na koje prvo pomislimo kad govorimo o inovacijama, nalaze se one koje se baziraju na novim temeljnim znanjima, premda je nekima, istini za volju, popularnost veća od značaja. Najduži period inkubacije je onaj od pojave novih znanja pa do inovacija (proizvoda, usluga i tehnologija) temeljenih na istima. Drucker govori o rasponu od 50-tak godina, a za primjer navodi moderno bankarstvo. Premda je teoriju poduzetničkih banaka s ciljem ulaganja kapitala u gospodarski razvoj sažeo Comte de Saint-Simon još u Napoleonovo vrijeme, prvu poduzetničku banku (Credit Mobilier) osnovali su njegovi učenici 30 godina nakon njegove smrti (Credit Mobilier je, na žalost, neslavno završila). No, prve uspješne banke nastale su na Saint-Simonovim temeljima i teorijama komercijalnog bankarstva razvijenim u Engleskoj nekoliko godina kasnije. Bile su to J.P. Morgan & Company u New Yorku i Deutsche Bank u Berlinu.

Dobar je primjer i pojava računala. Osnovna znanja bez kojih bi pojava i razvoj računala bili nezamislivi su primjerice: binarna aritmetika, Charles Babbageova koncepcija računalnog stroja u prvoj polovici devetnaestog stoljeća, bušene kartice koje je izumio Herman Hollerith za popis stanovništva SAD-a 1890., elektronske cijevi izumljene 1906., simbolička logika razvijena između 1910. i 1913., koncepti programiranja i povratne informacije koji su proizašli iz razvoja topništva tijekom Prvog svjetskog rata itd. Iako je sve potrebno znanje bilo dostupno još od 1918. godine, prvo operativno digitalno računalo pojavilo se tek 1946. godine.

Za ovu Druckerovu perspektivu, sigurno je važan gospodarski, socijalni, pa i politički kontekst u kojem je živio i radio, i u tom svjetlu treba sagledavati i njegova razmišljanja. Bez obzira slažemo li se s njegovim zaključcima ili ne, ne možemo mu poreći svježinu pogleda i uočavanje bitnih poveznica između inovacija i globalnog gospodarstva.

Ovo kratko putovanje Druckerovim analizama završio bih još jednom njegovom poznatom tvrdnjom: "Kad god vidite da neko vodi uspješan posao, budite sigurni da je jednom donio hrabru odluku."

Linkovi


Kontakti

Hrvatska zajednica inovatora
Dalmatinska 12 10 000 Zagreb
Tel: +385 1 4886 540
Fax: +385 1 48 46 433
E-mail: uih@inovatorstvo.com
OIB:69872404259