3. studenoga 2010. godine saznali smo tužnu vijest o smrti gospodina Željka Oreškovića, člana Izvršnog odbora Udruge inovatora Hrvatske. Gospodin Orešković jedan je od utemeljitelja hrvatske inovatorske asocijacije od 1973. godine i Udruge inovatora Hrvatske 2004. godine.
Cijeli svoj život posvetio je inovatorskom pokretu, marljivo i uporno radeći na afirmaciji inovatora i njihovog stvaralaštva. Osnivač je sajma inovacija RAST u Rijeci i pokretač prigodne biblioteke „Inovacije za tržište“.
Odlaskom gospodina Oreškovića inovatorski sustav Hrvatske, a posebice Udruga inovatora Hrvatske izgubili su svog velikog inspiratora u izgradnji bolje budućnosti za sve nas.
Svugdje gdje je radio, Željko Orešković je promicao inovatorstvo. Aktivno je radio na tehničkim unapređenjima, usavršavanju organizacije rada i rukovođenja. Na djelu je provodio načelo da ništa nije tako savršeno da ne bi moglo biti bolje. Željko Orešković je desetljećima bio nosilac razvoja inovacijske djelatnosti. Bio je tako glavni pokretač izložbe izuma, tehničkih unapređenja i noviteta - RAST, koja je pokrenuta 1973. godine u Rijeci, održavajući kontinuitet 18 godina, sve do agresije na Hrvatsku.
Velike je zasluge Željko Orešković imao za prodor hrvatskih inovacija u svijet. Uveo je praksu da svake godine s izložbi u Rijeci i Zagrebu najvrednija ostvarenja naših autora krenu na najznačajnije svjetske izložbe.
ŽIVOTOPIS
Željko Orešković rođen je 19. veljače 1932. godine u Otočcu. Nižu realnu gimnaziju pohađao je u Otočcu, a Saveznu srednju tehničku školu u Zagrebu. Ekonomski fakultet završio je uz rad u Rijeci.
Kao mladi tehničar zaposlio se 1951. u „Torpedu“ Rijeka gdje je od samoga početka bio sudionik razvoja inovatorstva kako kroz svoje prijedloge tako i uključujući se u začetke sustava vrednovanja inovacija koje razvijaju proizvodne procese. Taj rad nastavio je u tvornicama „Vulkan“ i „Rikard Benčić“ koje su u to vrijeme bile nosioci industrijskog razvoja riječke metaloprerađivačke industrije. Na djelu je provodio načelo da ništa nije tako savršeno da ne bi moglo biti bolje. Kao šef proizvodnje ljevaoničarske djelatnosti u navedenim tvornicama višekratno je nagrađivan za uspješna rješenja u tehnološkim procesima.
Osnivač je Međunarodne izložbe izuma, tehničkih unapređenja i noviteta – RAST.
18 održanih izložbi u velikoj je mjeri doprinijelo društvenom prihvaćanju i poticanju razvoja inovacijske djelatnosti u nas, a isto tako i na afirmaciji domaćeg stvaralaštva na prostorima srednje i jugoistočne Evrope. Sredinom osamdesetih godina, putem uspostavljene međunarodne suradnje započinje s prezentacijom inovatorstva u Plovdivu, Moskvi, Brnu, Budimpešti, Grazu i Sofiji.
Nosioc je inicijative, da se selekcijom najkvalitetnijih rješenja na RAST-u krene globalno, pa se tako po prvi puta predstavljaju hrvatske inovacije na Svjetskom salonu inovacija Eureka Bruxelles 1990. i na Svjetskoj izložbi inovacija INPEX-u Pittsburghu (SAD) godine 1991. Nastavno na tu inicijativu, slijede i nastupi u Ženevi i Nuernbergu itd.
Inicijator je osnivanja Tehnološkog centra s Patentotekom u Rijeci, kao i Centra za inovacije i transfer tehnologije, koji okupljaju inovatore s područja Primorsko-goranske županije i pružaju kompletan servis od izrade tehničke dokumentacije do zaštite pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo i međunarodnim institucijama, kao i cijeli segment usluga na plasmanu inovacija.
Iz izložbe inovacija - RAST, razvio je cijelu mrežu sajamskih priredaba, koje sada gospodarstvo gravitacijskog područja povezuje sa svijetom, a to su Sjevernojadranski sajam, Međunarodni sajam nautičkog turizma NAUTICA, Dom i tehnika, Obrtnički sajam, Međunarodna izložba sa savjetovanjem o sjevernojadranskom prometnom pravcu TRANSADRIA, Proljetni sajam. Posebnost je tih specijaliziranih sajmova što se u njihovom okviru održavaju i tematske, ovisno o vrsti sajma, izložbe inovacija i novih tehnologija.
Posljednji projekt koji je razvijao je Sajam novih tehnologija i proizvoda namijenjen predstavljanju tehnoloških rješenja koja se mogu implementirati u hrvatske proizvodne resurse.
Organizator svih tih poslovnih i gospodarskih priredbi je RIJEČKI SAJAM, čiji je bio osnivač i predsjednik njegovog Nadzornog odbora.
Iz RASTA su ponikle još dvije značajne priredbe: prije više od dvadeset godina počeo je Međunarodni znanstveno-stručni skup MIPRO, koji obrađuje teme iz područja mikroelektronike i informatike, te svakog proljeća u Opatiji okuplja na pet međunarodnih savjetovanja i devet seminara, podijeljenim prema užim specijalizacijama, istaknute svjetske stručnjake.
Na isti način iz RASTA su ponikla tradicionalna međunarodna savjetovanja o energetici, s posebnim naglaskom na štednji energije, razvijanju i korištenju obnovljivih izvora energije i zaštiti okoliša. I ovi se skupovi održavaju u Opatiji.
Bogata izdavačka djelatnost koja je pratila izložbu RAST, nastavljena je Bibliotekom „Inovacije za tržište“ u kojoj je on bio glavni urednik. U sklopu biblioteke tiskano je 5 knjiga. Knjige su izdane u suradnji s Udrugom inovatora Hrvatske i Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva RH. Željko Orešković bio je koautor knjiga: "Zbirka međunarodnih propisa i dokumenata", "Društveno organiziranje izumitelja i autora tehničkih unapređenja".
U prikaz aktivnosti Željka Oreškovića na promicanju i praktičnoj primjeni izumiteljstva valja istaknuti i njegovo iznimno zalaganje na afirmiranju nacionalne organizacije inovatora i njezinom postavljanju na čvrste noge. Od 1991. do 1998. godine, kao čelni čovjek krovne organizacije inovatora Hrvatske svojim velikim zalaganjem bitno je pridonio jačanju i povećanju broja organizacija inovatora diljem Hrvatske.
Zahvaljujući takvim aktivnostima i zalaganju gospodina Oreškovića, unatoč nikad dostatnim financijskim sredstvima, uspjelo se održati kontinuitet nacionalne izložbe inovacija u Zagrebu. S te izložbe redovito su išle na svjetske smotre inovacija selekcije najboljih rješenja, koje su nam u tih nekoliko godina s blizu 350 odličja priskrbile epitet zemlje darovitih i vrijednih ljudi, pomažući ujedno afirmaciju neovisne Hrvatske u svijetu. Indikativno je, da je primanjem u Svjetsku organizaciju inovatora 1995. godine, Udruga inovatora Hrvatske postala prvom našom nevladinom organizacijom koja je nakon osamostaljenja države primljena u svjetsku obitelj.
Za osobite zasluge u promicanju hrvatskog inventivnog rada na međunarodnoj i nacionalnoj razini nagrađen je s više odličja, medalja i priznanja.
2009. Predsjednik Republike Hrvatske dodijelio mu je Odlikovanje RED DANICE HRVATSKE S LIKOM NIKOLE TESLE.
Uz to ističemo i odlikovanje gradonačelnika grada Bruxellesa - Zlatni križ s lentom Europske zajednice. Također, dvostruki je nosilac titule Viteza inovatorstva što ju dodjeljuje Belgijska komora inovatorstva.
Gospodinu Oreškoviću dodijeljena je i Godišnja državna nagrada u području Tehničke kulture "Faust Vrančić" za 1996. godinu, za samoprijegoran i požrtvovan dugogodišnji rad u tehničkoj kulturi.
U Narodnoj tehnici djeluje od 1951. godine, a od osamostaljenja Hrvatske u Hrvatskoj zajednici tehničke kulture obnašao je dužnosti potpredsjednika, člana Izvršnog odbora i člana Skupštine.
Posljednjih godina bio je predsjednik Zajednice tehničke kulture Primorsko-goranske županije i član Izvršnog odbora Udruge inovatora Hrvatske.
Najznačajnija postignuća Željka Oreškovića u organiziranom hrvatskom inventivnom radu bila su:
English
