Znanost i gospodarstvo su se otuđili i stoga je nužno potaknuti njihovu suradnju koja će iznjedriti zajedničke projekte za podizanje konkurentnosti domaće industrije, poruka je današnjega skupa "Sajam ideja", svojevrsne burze ideja kojoj je cilj popularizirati rad akademske i znanstvene zajednice i poticanje suradnje s gospodarstvenicima.
U Hrvatskoj se industrija deindustrijalizirala, a znanost otišla u visoku znanost i zbog toga otuđenja nedostaju informacije što gospodarstvenicima treba i može li im znanost pomoći, ustvrdio je profesor Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT) Stanislav Kurajica.
Sprega znanosti i biznisa recept su za uspjeh i samo s uspješnim proizvodima možemo izaći na inozemno tržište, i stoga je "Sajam ideja" dobitna kombinacija za sve, istaknuo je dekan FKIT-a Bruno Zelić.
Naša znanstvena zajednica objavljuje radove, ali po njima ne možemo napraviti uspješne patente korisne za gospodarstvo, jer uspješne patente može stvoriti grupa autora i zato trebamo iskoristiti fakultete, poručio je predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Marko Bubaš. Zauzeo se i za donošenje zakona o inovatorstvu po kojemu bi profesor s određenog fakulteta u kojemu se projekt radi, bio voditelj tog projekta, studenti i ostali stručnjaci bili bi autori i imali bi autorska prava, a fakultet bi bio vlasnik tog projekta-patenta.
Predsjednica organizacijskog odbora Zlata Hrnjak-Murgić podsjetila je da je nedostatak komunikacije na relaciji gospodarstvenici-znanstvena zajednica bio i razlog za organiziranje današnjega skupa.
Gospodarstvenici nemaju vremena za istraživanja i zato je potrebno da oni rade svoj posao, a mi znanstvenici da za njih istražujemo i da rezultati budu primjenjivi u praksi, rekla je Hrnjak-Murgić.
Svi sudionici složili su se da je recept za uspjeh vrlo jednostavan, a to je povezivanje centara znanja s biznisom. Da bi se to ostvarilo prije svega treba popularizirati znanost, poticati izvrsnost u obrazovanju, kreirati obrazovni sustav koji će odgovarati na društveno-gospodarske izazove i s druge strane poticati gospodarstvenike da rješenja svojih problema potraže na hrvatskim sveučilištima i u domaćim znanstvenim institucijama.
Današnji je skup prvi u nizu akcija koje će se održavati po Sporazumu o suradnji koji su izradili Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, koji današnjim skupom obilježava i 94. obljetnicu, i Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Pod motom "Pokrenimo industriju i poduzetništvo, novim projektima do novih proizvoda i inovacija", skup su uz FKIT i HGK organizirali i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Udruga inovatora Hrvatske.
Na skupu je bilo riječi i o mogućnostima financiranja suradnje industrije i znanosti iz EU i hrvatskih fondova, te o zaštiti intelektualnog vlasništva.
Udruga inovatora Hrvatske najuspješnijim studentima uručila je nagrade za završni rad, diplomski rad i originalnu ideju.
Na skupu je predstavljen i rad pod nazivom "Od mlijeka do tekstilnog vlakna" Ane Čale i Marka Omazića, u kojem je opisano kako iz mlijeka izdvojiti biopolimer kazein iz kojega se dobivaju tekstilna vlakna. Ta je proizvodnja ekološki prihvatljiva, a mlijeko kojemu je istekao rok valjanosti predstavlja vrijedan resurs. U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 600 milijuna litara mlijeka, a samo bi se od jedan posto moglo proizvesti 180 tona kazeina što bi uz male troškove ulaganja bio značajan napredak u prerađivačkoj industriji, očuvanju okoliša i na koncu mogućnosti izvoza kazeina.
English
