Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika AGRO osnovana je 2011. godine. Članica je Europske udruge mladih poljoprivrednika i aktivno sudjeluje u radu niza tijela Europske unije. U četiri godine rada osnovali su zajedničke proizvođačke organizacije, pokrenuli stvaranje zajedničkog brenda „Proizvodi člana Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika“ i kontinuirano rade na edukaciji mladih poljoprivrednika. O mladima u agro biznisu govorit će i na konferenciji Mladi i poljoprivreda: iskustva i perspektive koja će se 9. svibnja održati u okviru Međunarodnog sajma AGRO ARCA. Bio je to povod za razgovor s predsjednikom udruge Janom Marincem.

Koliko se danas u Hrvatskoj mladih bavi poljoprivredom i koliko je uopće poljoprivreda mladima interesantna kao nešto od čega mogu živjeti?

Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge
mladih poljoprivrednika AGRO

Poljoprivreda je izvrsna grana za samozapošljavanje i sve više mladih okreće se prema poljoprivredi kao vlastitom biznisu. U Hrvatskoj je 9% mladih obiteljskih gospodarstava, što je više u odnosu na EU prosjek koji iznosi 7%. To su nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u dobi između 18 i 40 godina. Vjerujem da će i ove godine broj mladih OPG-a porasti, s obzirom da su nam sada dostupna sredstva iz EU.

Koliko ih je okupljeno u vašoj udruzi?

Članstvo se iz dana u dan povećava i trenutno broji 150 članova. Najviše članova je iz istočne Slavonije, pretežito s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, njih čak 70%. Napomenuo bih i da je najveći broj članova visoko obrazovan. Obrazovanje smatramo jednim od glavnih aduta za bavljenjem poljoprivredom u budućnosti. Članovi naše mlade udruge uzgajaju razne vrste kultura, bave se stočarstvom, vinogradarstvom, voćarstvom, pčelarstvom.

Mogu li mladi značajnije utjecati na promjenu slike hrvatske poljoprivrede i kako?

Kod nas je slika sela loša. Mi to nastojimo promijeniti i potaknuti mlade, obrazovane ljude da se odluče za vlastiti agro biznis, pogotovo ako imaju mogućnost nasljeđivanja zemlje. Potrebno je provesti komasaciju i potaknuti poljoprivrednike na udruživanje kako bi smanjili troškove proizvodnje i samim time postali konkurentniji i kako bi zajednički mogli nastupati na tržištu. Mladi su skloniji promjenama i inovacijama. Učinit će sve potrebne promjene kako bi bili konkurentniji na tržištu i kako bi ostvarili veće prihode odnosno uštede. Zbog toga u pravilu i postižu veći standard proizvodnje od prosjeka, zapošljavaju više radnika po gospodarstvu od prosjeka, a i produktivnost rada mladih poljoprivrednika je iznad prosjeka.

Koje su najveće zapreke i problemi mladima u poljoprivredi?

Najveći problem mladih poljoprivrednika je poljoprivredno zemljište do kojeg teško dolaze. Očekujemo da će država u mladima prepoznati potencijal te da ćemo uspjeti doći do državne zemlje, budući da rijetki od nas imaju mogućnost da sami kupuju privatnu zemlju ili je uzimaju u najam, što dosta naših članova već radi. Drugi problem su krediti. Smatramo da bi banke i država trebali potaknuti kreditne linije za mlade s povoljnijom kamatnom stopom jer smo mi garancija da ćemo se dugi niz godina baviti poljoprivredom, zbog čega bi trebali imati i posebne programe. Vjerujemo da ćemo utjecati na promjenu svijesti o tome kako je udruživanje potrebno i važno i kako se sa većim količinama možemo lakše probiti na tržište te postati nositelji razvoja pojedinih proizvodnji. Primjerice, kada bi se 20 ili 50 proizvođača udružili i zajedno izgradili skladišta, lakše bi trgovali robama, plasirali je u trenutku kada cijena na globalnom tržištu bude najbolja.

Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge
mladih poljoprivrednika AGRO

Dakle, udruživanje je jedna od vaših glavnih poruka proizvođačima?

To je i bio cilj udruge, uspostaviti regionalne centre koji bi što brže mogli pomoći mladima u agro biznisu, da se kroz udrugu mladi poljoprivrednici bolje povežu i samim time smanje svoje troškove poslovanja. U planu nam je ove godine osnovati četiri regionalna centra. Udruživanje, kao jedan od najvažnijih aspekta moderne poljoprivrede može se provoditi na više načina. Primjerice, stvaranjem strojnih prstenova, kako bi zajednički koristili poljoprivrednu mehanizaciju ili udruživanje u proizvođačke organizacije kako bi zajednički nastupili prema otkupljivačima i trgovcima te imali bolju pregovaračku poziciju. Na ovaj bi način povećali konkurentnost, ali i stvarali vlastite brendove, imali zajednički marketing, kao što to rade i udruge u Italiji, Francuskoj i drugim europskim zemljama. Zato smo i kao udruga stvorili naš zajednički brend pod nazivom „Proizvod člana HUMP-a“.

Koliko imate koristi od EU fondova?

Naravno da je velika korist od EU fondova. Mladima je osigurano u mjerama dodatnih 20 postotnih bodova te posebna mjera usmjerena isključivo na mlade - mjera 6, koja je “start-up” mjera za nove poljoprivrednike kroz koju se može povući maksimalnih 50.000 eura bespovratno. Isto tako, u izravnim plaćanjima mladi ostvaruju dodatnu potporu.

Što biste poručili mladim hrvatskim poljoprivrednicima?

Potrebno je pratiti nove trendove i inovacije. Kao što sam već rekao, mladi su puno skloniji novim stvarima koja im olakšavaju i pospješuju poslovanje. Potrebno je cjeloživotno učenje na svim područjima kako bismo mogli koristiti ono najbolje što nam se nudi. Jedan od dobrih primjera je naš član Matija Žulj koji je razvio aplikaciju Agrivi, softver za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom koju prodaje u 135 zemalja i s kojom je olakšao posao brojnim poljoprivrednicima diljem svijeta.